Simboli starobosanske arhitekture: Krovovi pod kojima se odvijao porodični život

Kršlakova kuća

Ovaj graditeljski dragulj s kraja 18. stoljeća, koji se ugnijezdio unutar zidina starog grada Jajca, proglašen je 2004. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U kraljevskom gradu na Plivi Kršlakova stara kuća je jedan od najljepših sačuvanih objekata starobosanske arhitekture. Ovaj graditeljski biser ugnijezdio se unutar gradskih zidina u Donjoj Mahali.

Nema preciznih podataka o vremenu gradnje objekta, mada se po načinu zidanja, vrsti i kvalitetu vezivnog građevinskog materijala, kao i načinu obrade pojedinih konstruktivnih elemenata, može da svrsta pred sam kraj 18. stoljeća. Izgled suterena, odnosno dimenzije spoljnih zidova ukazuju na mogućnost da je objekat nastao na temeljima neke fortifikacione građevine.

Lahki materijali

Kuća ima suteren, prizemlje i sprat. Kao i ostale kuće građena je od lahkih materijala, s tim da su u ovom slučaju suteren i prizemlje urađeni od čvrstih materijala – lomljenog kamena sa krečnim malterom kao vezivnim sredstvom, dok je prvi sprat urađen u bondruk-sistemu sa drvenim stupovima i ćerpićem kao ispunom.

U ovom slučaju, osim konstruktivne uloge, ovim zidovima se savladavaju nepravilnosti i veliki nagibi terena. Objekat je pokriven strmim drvenim četverovodnim krovom nagiba 45 stepeni i drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. Kršlakova kuća, kao i ostali objekti smješteni na ovom prostoru, izgleda kao da je organski izrasla iz terena.

Zdrav porodični život

Tom utisku doprinose: prizemlje urađeno od kamena, bijelo okrečena horizontala sprata i strmi četverovodni krov pokriven šindrom. Naročito je dojmljiva južna fasada sa snažnim doksatom koji prolazi cijelom dužinom objekta i velikim brojem prozorskih otvora pravougaonog oblika.

Kuća ima prostranu kaldrmisanu avliju u koju se ulazi kroz lučno zasvedenu kapiju. Avlija je zatvorena visokim kamenim zidom koji je jednim dijelom pokriven drvenom šindrom. U avliji se nalazila česma sa kamenim koritom.

Po svemu ovaj porodični objekat, koji je pripadao Ibrahim-begu Kršlaku, odaje utisak kako se unutar “lahkih” zidina odvijao jedan miran, harmoničan i zdrav porodični život.

U januaru 2004. godine ova kuća, koja je pripadala Ibrahim-begu Kršlaku, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a obnovljena je 2007.godine sretstvima Headley Trust fonda porodice Sainsbury iz Velike Britanije. (Autor: Mustafa Smajlović)

Burića kuća u Jajcu

Objekt Burićeve ili Burića kuće je bio smješten u južnom dijelu grada Jajca, u neposrednoj blizini jajačkih katakombi, Medvjed kule i crkve sv. Marije.

Bila je građena na dvije etaže, a po tlocrtnoj koncepciji imala je čiste oblike dosta karakteristične za gradsku stambenu arhitekturu Jajca.

Poseban akcent objektu davao je visok četverostrešni krov s klasičnim pokrovom od drvene šindre i nezaobilaznim badžama na krovu. Osnova prizemlja bila je pravilan pravougao0 dimenzija 11,50 x 9,50 m. Sličnih dimenzija i oblika je bio i kat objekta.

Streha krova izlazila je iz ravni zida za približno 50 cm cijelom dužinom objekta, osim dijela krova koji je natkrivao drvenu verandu, gdje je prepust iz razloga natkrivanja stubišta i verande bio veći.

Enterijer objekta bio je dobro osvijetljen velikim brojem prozora, kojih je u prizemlju bilo ukupno sedam, dok je na katu taj broj bio veći i iznosio je deset.