Kako smiriti srce tokom napada panike?

Simptomi anksioznosti kao što je nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha utječu na zdravlje srca. Međutim, postoje metode kojima se regulira pravilan rad najvažnijeg organa u ljudskom tijelu i smanjuje štetan utjecaj anksioznosti.

Uznemirenost je uobičajena pojava u svakodnevnom životu, a procjene govore da oko 19,1 posto ukupne populacije SAD-a ima simptome anksioznosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ubrzan rad povezan s bolestima srca

Anksioznost je jedan od faktora koji uzrokuju tahikardiju, ubrzan rad srca. Ako stanje potraje u dužem razdoblju, povećava se rizik od srčanih bolesti, prenosi portal Čuvaj Zdravlje.

Istraživanje iz 2010. godine pokazuje da ljudi koji se suočavaju s anksioznošću imaju 26 posto veći rizik od bolesti koronarne arterije, najčešćeg oboljenja srca.

Current Psychiatry Reports iz 2016. godine objašnjava da su anksiozni poremećaji u direktnoj vezi s prekidom rada srca i kardiovaskularnim oboljenjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako sniziti broj otkucaja srca?

Američka organizacija za anksioznost i depresiju kaže da se bol u grudima i poremećaj srčanog ritma javlja kao posljedica povećanja broja otkucaja. Napad panike može se pretvoriti u srčani udar.

Psihijatar Brian Isaacson kaže da prvi korak podrazumijeva liječenje anksioznosti. Tretman se provodi kognitivnom bihevioralnom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom ove dvije metode liječenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pored kognitivne bihevioralne terapije postoje i druge metode u regulisanju otkucaja i nepravilnog rada srca. Intervencije snižavaju puls, ali i pomažu osobi da upravlja anksioznošću. S vremenom ova vještina smanjuje rizik od opasnih oboljenja.

Fizička aktivnost

Vježbanje je korisna metoda u smanjenju stresa i anksioznosti. Analiza časopisa “Depression and Anxiety” iz 2019. godine otkriva da su ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću manje uznemireni u poređenju s drugim osobama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isaacson kaže da fizička aktivnost smanjuje anksioznost. Redovno vježbanje snižava puls u trenucima mirovanja, što ga čini jednim od najvažnijih faktora za očuvanje srca.

Duboko disanje

Metode opuštanja kao što su duboko disanje i progresivno opuštanje mišića, smanjuju anksioznost, a samim tim i reguliraju broj otkucaja srca.

“Duboko disanje pomaže u stimulaciji vagus nerva. Aktivnosti ovog dijela živčanog sistema smanjuju količinu supstanci u tijelu koje uzrokuju emotivni naboj. Smanjuje se broj otkucaja srca i nivo krvnog pritiska, a povećava količina neurotransmitera odgovornih za smanjenje anksioznosti.

Vježbe dubokog disanja zahtijevaju mirno okruženje i izvode se na sljedeći način:

– sjednite ili legnite i zatvorite oči

– Polako dišite kroz nos. Ako radite vježbu prvi put, držite šake na plućima. Osjetit ćete kako se pune zrakom dok udišete.

– polako izdahnite zrak na usta

– vježbu ponavljati do potpunog opuštanja.

Misaona meditacija

Studija koju je vodio student Tehnološkog Univerziteta Michigan pokazuje da su učesnici tokom jednosatne seanse imali niži broj otkucaja srca i smanjenje pulsnog opterećenja aorte.

U istraživanju je učestvovalo samo 14 osoba pa bi studija s većim brojem ispitanika pomogla u otkrivanju značajnijih zaključaka. Ipak, sve veći broj studija pokazuje da je meditacija korisna za smanjenje anksioznosti i poboljšanje rada srca.

Oglas