Valjevka Ana Lazarević već danima, otkako je virus korone počeo da se širi, šije maske za lice i poklanja zaposlenima u gradskoj bolnici.
„Nažalost, sad je ovakva situacija, ali je lijep osjećaj da možete da pomognete nekom“, kaže Lazarević za BBC na srpskom.
Ona je dosad uradila nekoliko desetina maski i one su namjenjene, kako saznaje, odjeljenju kardiologije Valjevske bolnice.
Stručnjaci upozoravaju da zdravstveni radnici, prije svih, treba da budu snabdjeveni maskama jer su u direktnom kontaktu sa zaraženim osobama.
Od Istre do Niša, preko Valjeva
Ipak, usljed opšte panike ljudi su masovno počeli da ih kupuju, zbog čega su i bolnice ostale bez maski. To je podstaklo i Anu.
Iako ima 23 godine i po struci je ekonomska tehničarka, ona već ima iskustva sa šnajderajem, te je tokom pandemije odlučila da pomogne sugrađanima.
“Trenutno ne radim, a ranije sam šila ogradice i posteljine za bebe. Ostalo mi je materijala i mašine.”
„Sama ne bih uspjela da pokrenem tu akciju, ne znam nikog u bolnici, ali sam se javila čim sam vidjela objavu na Facebooku“, kaže Lazarević.
Isprva je Lazarević bila jedina koja se odazvala pozivu u Valjevu, a kasnije su se priključile još tri žene. Prvog dana već poklonila je 20 maski i nastavlja dalje.
„To su pamučna platna, a između stavimo tetra-pelenu kao filter“.
Mnoge krojačice ne žele da govore za medije, ali nastavljaju da šiju. Krojeve, također, dijele na društvenim mrežama.
I tako duž čitavog Balkana, a i dalje.
Među prvima su sličnu stvar uradile tekstilne radnice iz hrvatskog mjesta Buzet u Istri, koje umjesto da prodaju – ovih dana proizvode poklanjaju ljekarima i penzionerima, prenosi Glas Istre.
Narudžbine, inače, dobijaju iz Italije, a kako su za domaće tržište sve napravili – ostale su im zalihe materijala za maske.
„Sve moje radnice podržavaju ovakav potez. Radile smo i u nedjelju – rekle su mi `Ako nećemo sada raditi kada treba, kada ćemo?!`, ispričala je vlasnica male kompanije Marija Ribarić za Glas Istre.
Maske su od čistog pamuka, mogu se prati na 90 stepeni, kao i dezinfikovati peglom.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je 235 zaraženih, a slučajeva ima i u Istri – koja je vrlo blizu Italije i evropskog žarišta virusa korone.
U Bosni i Hercegovini, u kojoj je do sada kod 94 osobe potvrđen koronavirus, podjelom maski bavi se humanitarna organizacija Pomozi.ba.
Oni već nekoliko dana dijele pakete s maskama građanima, ali i prvenstveno domovima zdravlja širom BiH.
„Bez obzira što smo izašli sa 500 hiljada maski, to nije dovoljno obzirom na regiju koju pokrivamo“, kaže za BBC Elvir Karalić, direktor organizacije Pomozi.ba.
„Neki plaču od sreće”
Oni su maske imali na stanju i čuvali za slučaj neke elementarne nepogode. Usljed nestašice, kaže da su im medicinski radnici vrlo zahvalni na pomoći.
„Neki bukvalno plaču od sreće kada im se maske isporuče“, napominje Karalić.
Da je važno pomoći smatrale su i žene u mnogim gradovima u Srbiji – Somboru, Novom Pazaru, Negotinu, Beogradu, Novom Sadu, Nišu – čak i one kojima to nije osnovno zanimanje.
Producentkinja Jovana Janjić iz Beograda odlučila je da prione na posao kako bi skrenula misli sa priče o koronavirusu.
„Dosta me plaši sve ovo što se dešava, pa vrijeme, a i strah ubijam šijući ručno maske za komšije i prijatelje“, kaže Janjić za BBC.
Nema mašinu i ručno izrađuje pamučne maske, koje mogu i da se otkuhaju.
I zatvorenice šiju
Da bi se spriječilo širenje koronavirusa, Kazneno-popravni zavod za žene u Požarevcu, kao i KPZ u Sremskoj Mitrovici i Nišu, počeli su u svojim krojačkim pogonima da šiju zaštitne maske.
Namjenjene su zaposlenima, osuđenicima i pritvorenicima, kao i ljudima koji dolaze u posjetu.
Kriza mijenja navike
Ekstremne krize poput ove utječu na promjenu navika i ponašanja u društvu, smatraju stručnjaci.
„Vrijeme kada se kod najgorih budi najgore, a najbolje javlja kod najboljih“.
Mijenja se i stil života, koji je ranije bio obilovao nonšalantnostima i rasijanonošću – mogli smo da idemo i radimo šta hoćemo, kad hoćemo.
„Oni koji razmišljaju o sebi i društvu sada žele da ne zapadnu u dosadu, već da osmisle vrijeme, kao najvažniji resurs”
Kod ljudi se, napominje, budi saosjećanje i želja ne samo da pomognu drugima, već i da budu odgovorni za ljude oko sebe.
„Tada se pojavi svijeća čovječnosti i osvijetli mrak okolo“, zaključuje Božović.
Treba li uopšte da nosimo maske?
Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da nosite masku samo ako ste bolesni sa simptomima Covida-19 (posebno ako kašljete) ili njegujete nekoga ko može imati Covid-19.
Jednokratna maska za lice može se koristiti samo jednom.
Ako niste bolesni ili njegujete nekoga ko je bolestan, trošite masku.
U svijetu postoji manjak maski, tako da ZSO apeluje na ljude da mudro koriste maske.
Najefikasniji načini da zaštite sebe i druge kod koronavirusa su da često čistite ruke, kašljete u lakat ili maramicu i održavate udaljenost od najmanje jednog metra od ljudi koji kašlju ili kihaju.