Austrija i Danska planiraju ukinuti stroge mjere izolacije

Budući da se pandemija koronavirusa i dalje širi svijetom različitim brzinama, neke su zemlje počele razmatrati ukidanje mjera zaustavljanja usprkos riziku od ponovnog oživljavanja smrtonosnog virusa unutar svojih granica.

Italija, prethodno žarišna tačka virusa, izvijestila je o padu broja slučajeva, što ukazuje da je možda prošao vrhunac zaraze.

Ove brojke takođe sugerišu da su stroge italijanske mjere zatvaranja, uvedene 9. marta, bile učinkovite u usporavanju širenja.

Ostale zemlje, uključujući Kinu, Španiju i Južnu Koreju, također su izvijestile o padu slučajeva, što je uvelo optimizam da se bolest može ublažiti socijalnim distanciranjem.

Kina, bivši epicentar bolesti, posljednjih je sedmica postepeno pokušavala ukloniti strogo blokiranje koronavirusa, ponovno otvarajući trgovine, barove i kino dvorane nakon višemjesečnog zatvaranja. Njihov vrhunac epidemije koronavirusa došao je sredinom februara, kada je blizu 780 miliona ljudi bilo pod nekim oblikom ograničenja putovanja ili karantenskog reda.

Ublažavanje ograničenja rezultiralo je porastom broja turista na do ranije neatraktivnim lokacijama, iako određene mjere zdravlja i sigurnosti ostaju na snazi.

I u Danskoj je posljednjih sedmica opao broj slučajeva koronavirusa što je ohrabrilo premijerku Mette Frederiksen da predloži postepeno ukidanje mjera izolacije u zemlji nakon Uskrsa.

“Protekle sedmice broj primanja u bolnice bio je nešto manji nego sedmice prije i bez eksplozije u brojevima koje smo vidjeli u drugim zemljama”, rekla je Frederiksen novinarima 30. marta.

“Ako u naredne dvije sedmice pred Uskrs budemo zajedno ,stojeći odvojeno, i ako brojke ostanu stabilne naredne dvije sedmice, tada će vlada opet započeti postepeno, tiho i kontrolisano otvaranje našeg društva, s druge strane strana Uskrsa”, objasnila je Frederiksen.

Ukidanje ograničenja vjerovatno će uključivati da se ljudi polako vraćaju na posao i u školu dok ograničenja socijalnih okupljanja ostaju, rekli su zvaničnici.

Austrija je slijedila prijedlog da se nakon Uskrsa postepeno ponovo otvore trgovine, a i dalje provodi mjere koje uključuju obaveznu upotrebu maski za lice u javnom prijevozu.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz predstavio je 6. aprila ono što je nazvao “opreznim planom” o tome kako oživjeti poslovanje u zemlji.

“Austrija je reagovala brže i restriktivnije od ostalih zemalja”, rekao je u saopćenju za javnost. “Dakle, uspjeli smo spriječiti da se ne dogodi ono najgore. Ova okolnost sada nam daje priliku da brže izađemo iz ove krize, ali samo ako se svi dosljedno pridržavamo mjera. Uskršnja sedmica će biti presudna sedmica za nas i utvrdit će se može li se opustiti nakon Uskrsa,” izjavio je kancelar.

Kao dio plana, malim trgovinama i vrtnim i zanatskim centrima bit će omogućeno ponovno otvaranje od 14. aprila. Kurz je rekao da se nada da će se sve ostale trgovine i centri ponovno otvoriti od 1. maja, “pod posebnim zaštitnim mjerama”.

Italija može biti blizu ukidanja ograničenja koronavirusa. Talijanski dnevni list Corriere della Sera rekao je 6. aprila da bi nekim poslovima u zemlji moglo biti dozvoljeno ponovno otvaranje već sredinom aprila, a da bi ukidanje nekih ograničenja putovanja moglo doći u maju.

Ipak uprkos obnovljenom povjerenju u zaustavljanje širenja bolesti, stručnjaci upozoravaju da prerano ukidanje ograničenja može dovesti do “drugog vala infekcija” u zemljama koje su dobile prednost protiv bolesti.

“Između zdravlja i ekonomije postoje ogromni i složeni kompromisi,” izjavio je Nick Wilson, profesor na Odjeljenju za javno zdravstvo na Univerzitetu Otago na Novom Zelandu. “A neki poslovni ljudi vjerojatno misle da je bolje držati ekonomiju na višem nivou – čak i ako to može značiti veliku smrtnost.”

Minh Cuong Duong, specijalista za zarazne bolesti i epidemiologinja sa Univerziteta Novi Južni Wales u Australiji, rekla je da rukovodstva Austrije i Danske žele da vrate svoja društva u “normalan javni život”.

“Mislim da vlade žele da se bave zabrinutošću zajednice zbog povratka u normalan javni život i ublaže društveni i ekonomski uticaj zatvaranja,” rekla je Duong.

Naglasila je da je odluka o ponovnom otvaranju industrija “pažljiva odluka, korak po korak” zasnovana na “pozitivnim znakovima” iz sedmica strogih mjera zaključavanja.

“Samo zatvaranje pomaže usporiti širenje COVID-19 i na taj način omogućava više vremena za pripremu i postavljanje drugih mjera kontrole kako bi se zaustavio prijenos i smanjili novi slučajevi i smrtnost kao što su pronalazak kontakata, karantiniranje sumnjivih slučajeva i upravljanje zaraženim slučajevima” rekla je Duong.

“Jednom kada se ove stvari postave, otvaranje je pouzdano.”

Ipak, stručnjaci se slažu da će, uprkos izgledu ekonomskih dobitaka, ukidanje zatvaranja bez pojačanih mjera predostrožnosti moglo rezultirati porastom slučajeva gorim nego prije.

“Ako se olakšaju zatvaranja … onda je rizik da završe poput Italije i Španije i New Yorka s preopterećenim bolnicama i kritičnim ustanovama za skrb”, rekao je Wilson, profesor na Novom Zelandu.

“Zaključavanja daju vremena da se pripreme takvi objekti i da se uvedu novi tretmani.”

Dr David Muscatello, viši predavač u Školi za javno zdravlje i zajednicu medicine na Univerzitetu Novi Južni Wales u Sydneyu, rekao je da je teško predvidjeti hoće li ublažavanje ograničenja koronavirusa u ovoj fazi pomoći.

“Ako su ograničenja uspješna kao što se čini u kontroli prenosa virusa, ostat će mnogo ljudi koji su podložni infekciji koronavirusa. Epidemija bi mogla izbiti, a to bi moglo imati čak i teže posljedice, posebno na zdravlje ljudi i na zdravstveni sistem”, rekao je Dr Muscatello.