Tokom ovih vremena, vježbanje bi moglo pružiti nezamjenjivu podršku mentalnom zdravlju mnogim od nas, pokazalo je novo istraživanje. Studija otkriva da među općenito zdravom, ali fizički ne toliko aktivnom skupinom odraslih osoba od 20 do 45, vježba smanjuje nivo depresije, neprijateljstva i drugih negativnih osjećaja.
Studija takođe otkriva da dobro raspoloženje nakon vježbanja može ostati i sedmicama nakon što se ljudi prestanu baviti tjelovježbom. Baš to nam daje još jedan važan razlog da se pokušamo kretati, kada god i gdje god možemo tokom ove koronavirusne krize.
Naravno, ima puno dokaza da fizička aktivnost utiče na mentalno zdravlje. U ranijim studijama, redovno vježbanje značajno smanjuje rizik od kliničke depresije kod ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za to stanje i pomaže u liječenju ozbiljne depresije ako se razvije. Isto tako, redovno vježbanje često ublažava težinu anksioznih poremećaja, pokazuju i druga istraživanja.Ali te studije su uglavnom uključivale ljude sa ozbiljnim kliničkim stanjima.
Epidemiološke studije pokazuju povezanost između fizičke aktivnosti i nižih nivoa depresije, tjeskobe, neprijateljstva i drugih loših raspoloženja. Ali te studije su bile promatračke, što znači da su sagledale život ljudi i otkrile vezu između redovnog vježbanja i promijena raspoloženja. Ali nisu mogle reći da li vježba zapravo uzrokuje da se ljudi osjećaju veselo i otporno.
Dakle, za novu studiju, koja je ovog mjeseca objavljena u časopisu Health Psychology, istraživači sa Medicinskog centra Univerziteta Columbia u New Yorku i drugim institucijama odlučili su da naprave jedan od prvih eksperimenata kako bi testirali efekte režima vježbanja na mentalno zdravlje uglavnom zdravih, iako neaktivni ljudi. Nadali su se da će zapravo vidjeti hoće li ljudi općenito dobrog mentalnog zdravlja – bez historije depresije, anksioznosti ili drugih poremećaja raspoloženja – moći postati još bolje prilagođeniji i sretniji ako počnu vježbati.
Naučnici su započeli izučavanje 119 odraslih osoba, starijih od 20 do 45 godina, bez ikakvih poznatih problema mentalnog zdravlja.
Istraživači su nasumično rasporedili volontere u dvije grupe. Jedna je nastavila svoj normalan život i služila je kao kontrolna grupa. Ostali su počeli vježbati četiri puta sedmično u laboratoriji.
Njihov program je bio standardni kardio trening. Šetali su ili trčali trkačkim stazama ili vozili sobni bicikl oko 35 minuta tempom koji ih je ostavljao blago bez daha. (Tehnički gledano, napori su povećali otkucaje srca na oko 70 posto do 80 posto maksimuma svake osobe.)
Ova rutina se nastavila tri mjeseca. Zatim su se obje grupe dobrovoljaca vratile u laboratoriju kako bi ponovile upitnike o raspoloženju, a članovi ekipe koja se bavila tjelovježbom zamoljeni su da prestanu vježbati i vrate se svojoj nekadašnjoj neaktivnost na mjesec dana.
“Većina njih nije htjela odustati”, kaže Richard P. Sloan, profesor bihevioralne medicine na Columbiji koji je nadgledao novo istraživanje. Ekipa za tjelovježbu naučila je uživati u vježbi, kaže on.
Ali su na kraju izbegavali vježbanje mjesec dana. Potom su svi zadnji put ispunili upitnik za raspoloženje, a naučnici su provjeravali promjene tokom četiri mjeseca.
Kao što se očekivalo, otkrili su da je svih 119 muškaraca i žena započelo eksperiment s čvrstim mentalnim zdravljem. Rezultati su pokazali da su prilagođeni i veseli, s posebno niskim rezultatima anksioznosti.
Ali za grupu koja je vježbala, nakon tri mjeseca rada, njihov ukupni rezultat na skali depresije opao je za oko 35 posto, što je značajna razlika u odnosu na kontrolnu grupu. Nivo neprijateljstva u grupi za vježbanje je takođe opao. Padovi anksioznosti i bijesa bili su nešto blaži, ali istraživači misle da su njihovi volonteri započeli s tako niskim razinama tih osjećaja, da stvarno nisu mogli mnogo dalje pasti.
Poboljšanje raspoloženja se takođe zadržalo. Čak i nakon mjesec dana neaktivnosti, bivši vježbači pokazali su zdravije rezultate za depresiju i neprijateljstvo od kontrolne skupine, iako se njihov broj počeo vraćati tamo gdje su bili u startu.
Povrh svega, rezultati sugeriraju da “vježbanje ima stvarne koristi za raspoloženje”, čak i ako naše raspoloženje nije toliko promjenjivo ili neprijatno za početak, kaže Kathleen McIntyre, instruktorica psihijatrijskog socijalnog rada koja je vodila studiju.
Vježbanje mijenja različite biološke puteve koje utiču na emocije, a istovremeno daje vježbačima osjećaj sposobnosti i snage.
Ova studija je upravo onaj podsjetnik koji svima treba. Teško da postoji osoba koja se trenutno ne osjeća preplavljeno brigama o novcu, porodici, priateljima, smrtnosti ili budućnosti. Ako pomoć u opuštanju imamo u svakom trenutku i ta pomoć smo mi sami, trebamo si je pružiti. “Ova studija nas upravo podsjeća da imamo alat za suočavanje sa samim sobom“, kaže gospođa McIntyre. „Ako možete izaći napolje, šetati, pješačiti ili trčati na sigurnom, to bi vam trebalo pomoći kod negativnih osjećaja koje upravo danas svi doživljavaju. A ako vam se aktivnosti na otvorenom doimaju neumjesnima, zamijenite ih online časovima vježbanja ili sa svojom djecom skačite po dnevnoj sobi. Koju god fizičku aktivnost možete sebi prijuštiti trenutno, odlična je“, kaže.
Uradite nešto korisno za svoje i fizičko i psihičko zdravlje.
Fitness klub Avalon iz Sarajeva svakodnevno objavljuje sadržaj vezan za aktivan način života i od kuće. Na njihovom YouTube kanalu možete pronaći online treninge i iz udobnosti vašeg doma ostati aktivni.