Osamdeset azijskih stršljena uočeno je ove godine na Jerseyju, samoupravnom ostrvu usred engleskog kanala. Stručnjaci su zabrinuti da bi moglo doći do invazije azijskih stršljena koji dolaze u Veliku Britaniju.
Njihov ubod neke su žrtve usporedile s užarenim čavlom koji ulazi u tijelo.
Azijski stršljeni su jako nepoželjni, jer predstavljaju opasnost za pčelinju populaciju u Velikoj Britaniji i Evropi. Azijski stršljeni, koji imaju latinsko ime Vespa velutina, veliki su insekti koji se hrane manjim stvorenjima, naročito pčelama.
Ti stršljeni su u stanju pojesti do 50 medonosnih pčela na dan.
Medonosne pčele su zadužene za oprašivanje biljaka i trenutno su pod prijetnjom u mnogim oblastima u Velikoj Britaniji.
U 2018. godini primećena su samo četiri azijska stršljena u Jerseyju u odnosu na 80 ovogodišnjih uočavanja.
Kada je u pitanju toliki broj azijskih stršljena, misli se da bi se oni uskoro mogli uputiti u Veliku Britaniju.
Alistair Christie, koji u Jerseyu prati azijske rogove, ima nekoliko savjeta kako prepoznati ovu vrstu i šta učiniti ako je primijetite.Smatra se da su rogovi izvorno došli iz Francuske nakon što su slučajno dovezeni 2004. godine iz Kine.
Azijski stršljen ima dva ili tri vrlo tamna prstena na vrhu trbuha i tamne prstenove na vrhu žalca. Azijski stršljeni izgledaju slično europskim izvorima, ali tamnije su boje.
Azijski stršljen sadrži neurotoksin koji može ubiti čovjeka pri samo jednom ubodu.
U njihovom ubodu se nalazi osam hemijskih supstanci koje mogu izazvati alergijski šok kod ljudi. U Francuskoj je šest osoba već preminulo od anafilaktičkog šoka nakon uboda.
Svake godine samo u Japanu od njihova ubodu umre 40-ak ljudi. Žrtve koje ugrizu 10-ak puta trebaju zatražiti pomoć liječnika čak i ako nisu alergične jer otrov može izazvati otkazivanje bubrega. Odlični su letači. Putuju brzinom od 40 km na sat pa bježanje ne pomaže, a dnevno mogu preletjeti 100-tinjak km.
Izražena je i zabrinutost zbog potencijalnog dolaska azijskog roga u Veliku Britaniju, jer se zna da zvijeri napadaju medonosne pčele, čiji se broj već smanjuje.
U Velikoj Britaniji danas postoji samo 25 autohtonih vrsta medonosnih pčela. One su najmnogobrojnije ljeti kada ih nema više od 50.000.
Pošto se zna da azijski stršljen može pojesti i 50 pčela dnevno, vladini službenici već iznose planove za borbu protiv dolaska ubojice azijskog stršljena na obale Velike Britanije.
Ovi stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, posebno u ljetno doba, kad su aktivniji i više uznemireni.
Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a može biti veličine vrapca s narandžastom glavom, crnim tijelom i žalcem od 6 milimetara.
Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka – od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana.
No, ono što je novost je brzina njegovog razmnožavanja i opstanka – sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost – kako za pčele tako i za ljude, slažu se naučnici.
Azijski stršljen je navodno primjećen i u BiH.
Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak 10 hiljada pčela za samo sat. Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu da bi je drugi stršljeni pronašli.
Zaštita od stršljena
Zbog ugroženosti i važnosti za očuvanje eko-sustava u nekim su zemljama zaštićena vrsta. Žive u krajevima s umjerenom klimom. Globalno zatopljenje im pogoduje jer matice duže preživljavaju pa stvaraju veće potomstvo. Zimu preživljavaju samo matice.
Ako su napravili gnijezdo u vašoj blizini ne preporučuje se da ga sami uništavate jer mogu postati vrlo agresivni i opasni.
U blizini pčelinjaka preventivno se mogu uništavati spaljivanjem gnijezda ili mamcima. Lovke se rade tako da se u plastičnu bocu ulije mješavina jabučnog soka, octa ili piva. Ovi mirisi odbit će pčele, ali će privući stršljene koji će ući i utopiti se. Djelotvorni su i sprejevi za uništavanje velikih kukaca.