O trenutnoj situaciji i perspektivama Bosne i Hercegovine razgovarali smo s političkim analitičarom Harisom Ćutahijom.
Protesti kao oblik otpora građana nakon višegodišnje šutnje. Svijest građana i građanki Bosne i Hercegovine konačno se razbuđuje u kolikoj mjeri će to doprinijeti opštoj slici stanja u zemlji?
“Svjesni smo toga da su građani Bosne i Hercegovine generalno nezadovoljni i ljuti već decenijama i drago mi je da su to počeli pokazivati i da prevazilaze fazu ‘šuti, ne talasaj’. Šutnja je odobravanje i dok šutimo, ništa se neće promijeniti. Pozivanje političara na odgovornost je prvi korak u transformaciji našeg društva, do koje eventualno mora doći.
Jučerašnji protest je pokazao da je građanima dosta beznađa i da su spremni napraviti promjenu. Samo se nadam da će to imati na umu i na izborima, lokalnim i opštim. Primijetio sam i to da su organitori protesta, isključujući jučerašnji, sve manjeopozicione stranke što je dobar indikator, jer ljudi samoinicijativno dižu glas protiv nepravilnosti u sistemu i da protesti nisu puke aktivnosti stranaka iz opozicije.
Ovo sve ide u prilog tezi da naše društvo polako sazrijeva i period mračnog vilajeta se približava kraju. Ne treba izostaviti ni značajnu ulogu medija i novinara u ovom buđenju, njihovo insistiranje na informacijama i profesionalni i objektivni pristup, posebno u posljednim aferama”, kazao je Ćutahija.
Da li su naši političari stvarna slika bosanskohercegovačkog društva ili cijela država svoj odraz vidi u zamagljenom ogledalu?
“Bh političari,u punom značenju tog termina – sa svim negativnim konotacijama, su manifest nezainteresovanosti bosanskohercegovačkog društva za politiku i ta nezainteresovanost nas je dovela tu gdje jesmo.
U razvijenom demokratskom društvu, građani nose veliku odgovornost u njegovom funkcionisanju. To praktično znači da moramo odgovorno glasati. Moramo pratiti izborne kampanje stranaka i znati zašto smo baš za njih glasali, a onda moramo pratiti da li su ispunili svoja obećanja u mandatu i ako nismo zadovoljni, prosto više ne glasamo za njih.
Političke stranke bi silom prilika postale odgovornije, a naše društvo bi bilo puno bolje i naprednije, ali dok znaju da nema posljedica za njihove postupke, neće se ništa promijeniti.
Drugi naš problem je nedostatak generalne političke pismenosti jer je ona preduslov da bi jedno demokratsko društvo bilo funkcionalno. Neobrazovanom puku je moguće prodati bilo kakvu priču, zavjeru i među njima širiti iracionalni strah i mi zbog toga već trideset godina živimo u torovima, strahujući jedni od drugih. Nacionalizam najbolje uspijeva u takvom okruženju”, pojašnjava.
Kakav utisak ostavljaju silne afere koje se samo nižu jedna za drugom u zemlji na međunarodnoj političkoj sceni, i da li će Bosna i Hercegovina snositi direktne posljedice i na međunarodnom planu ako u skorije vrijeme ne postanemo zemlja koja ima nultu toleranciju na korupciju?
“Osnovni vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine je članstvo u Evropskoj uniji. Međutim, sa svim ovim aferama i korupcijom u svakom aspektu društva, nećemo se pomjeriti na evropskom putu. Bosna i Hercegovina neće imati nikakav kredibilitet na međunarodnom nivou sve dok se ne izborimo sa tom pošasti. Vidjeli smo i da je većina nedavnih afera bila pokrivena od velikih medija širom svijeta.
Kakvu to sliku šalje potencijalnim investitorima? Posebno je poražavajuće da neke države, poput SAD, svjesne da naš pravosudni sistem ne funkcioniše najbolje u korupcijskim aferama, same presuđuju osumnjičenima, što govori o povjerenju u našu državu i njene institucije, a mene je rastužila najviše činjenica što se slažem s njima.
Na ovdašnju korupciju gledam kao na društveno-psihološki fenomen. Ona je dio naše (ne)kulture i podsvjesno je prihvatamo kao normalnu pojavu, a korupcija ne može i ne smije biti normalna. To je nešto što moramo pod hitno mijenjati u vlastitom mentalitetu. Neshvatljivo mi je da građani tako ponizno prihvataju da se sudski procesi protiv učesnika korupcijskih afera vode godinama i obično završe bez rezultata”, kazao je za Sarajevsku seharu Ćutahija.
Svjedoci smo stranačkih prepucavanja, političkih trgovina i dogovora u interesu vladajućih struktura, da li je odgađanje izbora za svaki dan korak dalje od konačnog uspostavljanja demokratskog društva, bez obzira na rezultate izbora i odziv glasača?
“Izbori su osnova demokratije i oduzimanjem tog prava građanima, otišli bismo u diktaturu. Zakoni su po ovom pitanju jasni – izbori se moraju održati i svako odgađanje ili prolongiranje, osim onog zakonski predviđenog od trideset dana je krivično djelo.
Kako kažu iz OSCE-a i OHR-a, ništa ne smije biti prepreka održavanju izbora. Vidjeli smo da su se u nekoliko svjetskih država izbori održali u vrijeme pandemije koronavirusa. Poštivanje zakona ne može biti predmetom političkih prepucavanja i uslovljavanja. Naš izborni zakon ima mnogo loših elemenata, ali za promjenu toga postoje procedure i mehanizmi i dok je ovakav zakon na snazi, on se mora poštovati”, pojasnio je.
Šta je nama koronavirus donio?
“Evidentno, koronavirus je pojedinim zvaničnicima i njihovim saradnicima iz realnog sektora donio priliku da profitiraju jer su mislili da ih u toj situaciji niko neće kontrolisati i provjeravati njihove odluke. Nadajmo se da će pravosudne institucije odgovoriti na ovaj izazov i da će svi osumnjičeni biti pravedno procesuirani i da neće izostati sankcije za one za koje se dokaže da su krivi.
Građankama i građanima Bosne i Hercegovine je dala veću nezaposlenost i goru ekonomsku sliku koja je ionako bila grozna. U smislu evropskih integracija, Evropska unija se bavi sama sobom i rješava svoje probleme. Pozitivna stvar je da je u jeku pandemije održan samit EU – Zapadni Balkan gdje je potvrđena još jednom naša perspektiva članstva i to pokazuje opredijeljenost Evropske unije da se nastavi proces proširenja na našu regiju, ali nam to svejedno ne znači puno dok ne počnemo raditi svoj dio posla”, zaključio je Ćutahija.