Mladi bh. inžinjer sa adresom u Australiji Edhem “Eddie” Čustović je, u znak podrške Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, odlučio kupiti 500 karata za obilazak ZM i podijeliti ih građanima u cilju da podigne svijest o borbi za opstanak koju vodi jedna od najznačajnijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, Zemaljski Muzej BiH osnovan je davne 1888. godine i sadrži veliki dio kulturnog nacionalnog naslijeđa ove zemlje i svih njenih naroda. Nažalost, ova institucija već godinama se bori sa velikim finansijskim poteškoćama.
Edhem Čustović je u razgovoru za Sarajevsku seharu rekao šta ga je podstaknulo da na ovaj način pomogne Zemaljskom muzeju, zašto je važno da ne dopustimo da ova institucija padne u zaborav i da li je teško ostati privržen svojoj domovini kada se živi u inostranstvu.
„Naš narod kaže: ‘Možeš Bosanca istjerati iz Bosne, ali Bosnu nikada iz njega’. I to je velika istina. Rat je mene i moju porodicu, nažalost, natjerao da promijenimo adresu početkom 90-tih, ali, nikada se nije promijenilo stanje u našim srcima, a tu je Bosna i Hercegovina bila i ostala na prvom mjestu. Uvijek sam prvo Bosanac i Hercegovac, pa sve ostalo. Australija je danas moj drugi dom, ili kako ja ponekad volim da se izrazim, moj privremeni dom, ali, Bosna i Hercegovina je moja domovina“, kazao je Čustović za Sarajevsku seharu.
Edhem svake godine posjećuje BiH, a sa svojim bratom Rešadom osnovao je Fondaciju budućnosti u Bosni i Hercegovini. Njihova vizija je „Pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u prosperitetnu državu koja može odgovoriti na izazove 21. vijeka”.
„Osnaživanjem mladih kroz kvalitetno obrazovanje, pristup najnovijim tehnologijama i razvoju liderstva, oblikujemo sljedeću generaciju tvoraca promjena. I ide nam dobro! Mi smo ponosni, uvijek uzdignute glave i otvorene ruke prema svijetu- baš kako su predstavljeni dobri Bošnjani na stećcima. I njegujemo znanje, jer to je karta za bolju budućnost“, kazao je Čustović.
Kroz rad Fondacije Budćnosti u Bosni i Hercegovini već skoro punih 5 godina aktivno se radi na usavršavanju fantastičnih mladih ljudi iz naše zemlje u polju tehničkih nauka
„Da bi jedna zemlja uspjela da postane prosperitetna i uspješna u svakom segmentu, potrebno je da čuva svoju historiju i da iz nje crpi inspiraciju i motivaciju. Ja smatram da je Zemaljski muzej, sa svim sadržajem koji nudi, upravo jedan od kamena temeljaca za to. Zemaljski u sebi čuva eksponate koji nas podsjećaju da se na teritoriju Bosne i Hercegovine stvaralo, kreiralo, i uspijevalo biti svjetska klasa stotinama godina unazad. Trebamo učiti iz toga i izvući najbitnije pouke koje će nam pomoći u budućem razvoju“, dodaje Čustović.
Na pitanje šta javnost u Bosni i Hercegovini može učiniti kada je riječ o očuvanju kulturnih institucija u našoj zemlji, Čustović je rekao:
„Upravo ono što sam napisao u svojoj objavi na Facebooku. Dakle, svako od nas može kupiti ulaznicu, i obići muzej, barem jednom tokom godine. Ako nisu u mogućnosti to izvesti, ja ću im lično to obezbijediti. Moramo posebno obratiti pažnju na djecu. Moramo im stvoriti naviku da posjećuju takve institucije, da iz njih crpe inspiraciju, da ih čuvaju. Ako mi ne budemo dobar primjer, kako možemo tražiti od narednih generacija da se ponašaju drugačije. Moramo voditi primjerom. Ja sam kupio 500 i planiram ih podijeliti. Zašto? Kupiti ulaznicu i otići u Zemaljski muzej, čin je čistog patriotizma. Zašto? Zemaljski muzej BiH je rodni list svih Bosanaca i Hercegovaca, naš DNK, i čim prije to shvatimo, bolja vremena za ovu instuciju će doći. Ne želim reći da muzej može živjeti isključivo od prodaje ulaznica, naravno da ne može, ali, svojim odlaskom u muzej, u ovom stanju beznađa, šaljemo veoma važnu poruku: ‘Stalo nam je, ne damo naš Zemaljski muzej’. Ako se ujedinimo, i ako svi pošaljemo tu poruku, ona će prije doći do onih koji odlučuju, i trenutno stanje muzeja će se morati promijeniti. Teško da će riješiti njegov pravni status, jer tu je kočnica ista ona politika koja Bosnu i Hercegovinu, evo već skoro tri decenije, koči u njenom napretku, pa ako hoćete i na njenom putu prema Evropskoj Uniji. Ali, moramo shvatiti da je urušavanje Zemaljskog muzeja nova agresija na BiH. Zato, ujedinimo se, mi to možemo! Ne damo naš DNK.“
Kakav je odnos vlasti i javnosti u Australiji prema muzejima i drugim institucijama u vezi sa kulturom i tradicijom? Možemo li nešto naučiti od njih?
„Australija je zemlja u kojoj ima mjesta za sve, zemlja gdje zajedno, u slogi, žive različite kulture i nacije. I niko nikoga ne proziva što je “ovaj“ ili “onaj“, “naš“ ili “njihov“. U Australiji će vas jedino vaš uspjeh, odnosno neuspjeh, vinuti u nebesa, ili spustiti na zemlju. Drugih podjela nema! Važno je, i poštuje se znanje. Upravo taj miks različitosti koji savršeno korespondira, Australiju čini posebnom, pa i njene kulturne institucije, odnosno muzeje. Australija je razvijena zemlja u svakom pogledu, i ljudi u Australiji imaju usađenu kulturu odlaska u muzeje, na izložbe, predstave, u biblioteke… Ali te navike se stiču od malih nogu, jer to podrazumijeva i nalaže obrazovni sistem. Također, vlasti u Australiji prepoznaju važnost kulturnohistorijskih institucija, jer znaju da su one svjedoci multikulturalnosti kojom se toliko hvale i u svijetu promoviraju“, kazao je Čustović.
Edhem Čustović dijeli mišljenje sa mnogima kada kaže da bh. javnost nekada ne zna cijeniti bogastva ove države.
„Dokazali smo na primjeru Zemaljskom muzeja BiH da ne znamo cijeniti, ali i na primjeru ostalih šest kulturnih institucija od državnog značaja (Historijski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH). Sve one, dijele sudbinu Zemaljskog muzeja BiH. Neriješen pravni status, iako ih je država osnovala, i žive isključivo od milosti pojedinaca, koji se mijenjaju na vlasti. Bh. javnost je umorna od svih negativnosti koje im se serviraju svaki dan. Istina je da ponekad ima ignorantski stav, ali shvatite, tim ljudima je dosta svega. Trpe razne nepravde na dnevnoj bazi, bore se da prehrane porodicu, a opet, evo vidite, kada ih pozovete da se ujedine u jednoj lijepoj priči, kao što je spašavanje krovne, naučne i kulturno-historijske institucije, kakva jeste Zemaljski muzej BiH, oni se odazovu. Treba nama tako malo da se dozovemo i zajedno krenemo pisati bolju budućnost. Opet ću se osvrnuti na primjer naše fondadije u kojoj studenti, mentori, volonteri – Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali apsolutno nikada ne koriste svoj nacionalni identitet i razliku kao razlog zašto nešto ne funkcioniše u državi. Naprosto, mi pronalazimo riješenja, surađujemo i znamo da možemo riješiti sve što se pojavi pred nama ako nam date priliku. Stanje beznađa načinilo je Bosance i Hercegovce robote – one koji samo izvršavaju dnevne obaveze. To mora prestati, moramo ponovo život živjeti. Moramo početi razmisljati svojom glavom, racionalno, uz poštovanje prema drugima. Ovo je moj apel“, dodao je Čustović.
Prema Vašem mišljenju, kakav odnos dijaspora treba da ima prema domovini? Da li osjećate određenu dužnost da doprinesete svom narodu i svojoj domovini, pitali smo.
„Ljubav nije dužnost, to su realna osjećanja koja u srcu prema domovini nosimo mi- Bosanci i Hercegovci u dijaspori, jednako kao i Bosanci i Hercegovci koji žive u Bosni. Dakle, niko od nas ne radi ništa jer je dužan. Nismo mi nikome ništa dužni, ali, ta ljubav prema domovini nas pokreće i ujedinjuje, i iz nje su proizišle mnoge akcije pomoći i podrške. Upravo u akciju koju sam pokrenuo za Zemaljski muzej BiH uključit će se dijaspora, Bosanci i Hercegovci sa različitim svjetskim adresama. Prepoznali su to kao još jednu priliku da pomognu domovini. Također, naša Fondacija nastala je baš iz razloga da kroz znanje i nauku doprinesemo domovini. Dodat cu za kraj, da se non stop stvara neki nevidljivi zid između dijaspore i građana unutar granica BH. Za mene ne postoji ta razlika. Za mene postoji razlika između dobrih i loših ljudi, oni koje žele pomoći domovini i onih koji to ne žele. Mi smo jedna populacija ali nemojte nas klasificirati kao dijaspora, mi smo Bosanci i Hercegovci, odgovara Čustović.
Koji je najbolji način da pomognemo BiH? Iz perspektive Vas kao inžinjera, inovatora, šta je potrebno Bosni i Hercegovini?
„Vrlo je jednostavan odgovor na ovo pitanje – kroz znanje. Malo smo zalutali kao država. Cijenimo pogrešne vrijednosti. Lažemo se kada kažemo da cijenimo znanje, da cijenimo najbolje. Jednu stvar govorimo a drugu radimo. Nema sumnje da mi, kao zemlja, imamo ljude koji su sposobni za najviše svjetske uspjehe. I to smo dosad nebrojeno puta dokazali, kroz uspjehe naših reditelja, sportista, književnika, te naučnika i biznismena, sa kojima i ja imam čast da se susrećem širom svijeta. Ljudi iz Bosne i Hercegovine rade u nekim od najvećih svjetskih kompanija, i to na izuzetno odgovornim pozicijama, a sve su to uspjeli upravo kroz znanje, koje su stekli svojom voljom i upornošću. Misija naše Fondacije je da sve resurse, koji su dostupni mladim ljudima u najrazvijenijim zemljama, učinimo dostupnim i našim Bosancima i Hercegovcima. Uspjeli smo kreirati sistem koji se svakodnevno širi i pruža ono što je potrebno desetinama mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, koji su umorni od onoga čime ih svakodnevno mediji bombarduju, te su željni znanja i kreiranja pozitivne promjene u našoj zemlji.“
Autori: Šehović Nerma, Smajić Adi