Povećanje tjeskobe, gledanje ‘savršenih fotografija’ na društvenim medijima i pregršt slobodnog vremena tijekom karantene zbog korona virusa može se odraziti na sliku vlastitog tijela, piše HuffPost.
Mnogi od nas kroz život se muče sa slikom vlastitog tijela, želeći promijeniti određene dijelove.
Zbog toga se problem javlja i tokom korona karantene: Svi živimo kod kuće i izvan smo pogleda drugih ljudi, a za mnoge su dismorfija tijela i nezadovoljstvo tijela intenzivniji nego ikad prije.
“Ako nikada niste čuli pojam ‘dismorfija tijela’, evo kratkog objašnjenja: ‘Dismorfija tijela je u osnovi intenzivna zaokupljenost nekim uočenim nedostatkom tjelesnog izgleda koji je ili mali ili ga drugi ne primjećuju’ “ pojašnjava psihoterapeutkinja Jenny Weinar iz Philadelphije.
Ono što kod dismorfije tijela mnogi žele promijeniti ili im smeta je malena ‘greška’ koja je vrlo vjerojatno drugima neprimjetna, a vi je vidite većom nego što to zaista ona jeste. To može biti asimetrija lica ili tijela, opsjednutost proporcijama ili muskulaturom ili nešto slično. Ili može biti povezano s težinom.
U idealnom slučaju, nitko od nas ne bi imao ove negativne osjećaje prema svom tijelu, ali dismorfija tijela niske razine je česta.
Mnogi ljudi mogu se osjećati nezadovoljni s nekim aspektima svog tijela, ali količina nezadovoljstva ili preokupacije u vezi s tim razmišljanjima znatno se razlikuje od osobe do osobe.
Ljudi koji imaju poremećaje prehrane često imaju ekstremnu tjelesnu dismorfiju, obično povezanu s veličinom i težinom. A tjelesni dismorfni poremećaj zasebna je dijagnoza koja postoji, a karakterizirana je dismorfijom tijela toliko intenzivnom da izaziva teška nezadovoljstva i utječe na svakodnevni život.
Svi koji sumnjaju da imaju poremećaj prehrane ili dismorfni poremećaj tijela trebali bi potražiti pomoć od licenciranog terapeuta koji je specijaliziran za liječenje relevantnih poremećaja.
Kriza može potaknuti dismorfiju tijela, čak i ako nemate tjelesnu dismorfiju ili poremećaj prehrane.
Upravo sada bi se ta tjelesna nevolja mogla pogoršati jer je anksioznost općenito tako velika za ljude, a sigurno su prisutni i dodatni okidači stresa, poput straha i nesigurnosti zbog onoga što se događa u svijetu i prilagođavanja novoj rutini.
Ono što se događa potpuno je izvan naše kontrole pa prirodno svoje strahove oko toga usmjeravamo na sebe. Ako je već postojao problem s izgledom, težinom ili tijelom, onda bi vas to moglo u ovoj krizi obuzeti.
Negativne tjelesne misli koje bi se obično mogle prekinuti ili ‘zanemariti’ u svakodnevnom životu sada bi mogle isplivati na površinu.
Stvaranje neke rutine bilo bi korisno, primjerice obroci ili grickalice u isto vrijeme svaki dan, buđenje u isto vrijeme svakog dana. Tako umu ne dopuštate da previše ‘luta’.
Ako vaše misli stalno pribjegavaju negativi isprobajte novi recept, pozovite prijatelje na FaceTime, pogledajte omiljeni film, zaplešite uz najdražu pjesmu i slično.
Ne morate stalno raditi sve stvari (još jedan pritisak koji mnogi od nas osjećaju u karanteni), ali provođenje nekih aktivnosti može vam pomoći da smanjite negativne misli.
Način na koji se povezujemo s drugima dramatično se promijenio. Sada kad smo na sastanku ili se gledamo s prijateljima i obitelji, ne samo da gledamo ljude s kojima smo – već gledamo i svoje lice.
Ako ste tijekom sastanka većinom fokusirani na svoje lice, prvi korak je osvijestiti to. Potom se ophodite na način na koji vama najbolje pristaje.
Primjerice, kosa mi je smeđa, oči su mi zelene, na lijevom obrazu imam madež i slično.
Ograničite vrijeme na društvenim mrežama
Društveni mediji još su uvijek jedan veliki okidač za dismorfiju tijela. Mnogi ljudi troše više vremena nego ikad listajući fotografije na Instagramu ili Facebooku.
Ono što mi vidimo je puno ‘savršenih tijela’, puno ‘savršenih slika’, a to ‘savršenstvo’ koje vidimo, u stvarnom životu ne izgleda toliko bajkovito. Na društvenim mrežama vidimo samo najbolje slike koje su 90 posto provučene kroz nekoliko filtera, ne vidimo one loše slike jer naravno, tko bi stavio sliku gdje je loše ispao?
Zbog toga se često na te ‘savršene slike’ prekomjerno fokusiramo, a ne bi trebali.
Prije nego što smo svi ostali kod kuće, svakodnevno smo bili izloženi stotinama tijela iz stvarnog života; sada, jedino izlaganje drugim tijelima (izvan našeg domaćinstva) imamo kroz pomno odabrane slike. Također smo preplavljeni idejama i savjetima vježbanja kod kuće ‘izbjegavanja povećanja kilograma tijekom karantene’ koji mogu potaknuti nezadovoljstvo s vlastitim tijelom.
Ograničite svoju izloženost društvenim medijima. Društveni mediji govore o estetici. Mnogo ‘savršenih’ slika postavili su ljudi koji se također bore te oni koji u stvarnom životu zapravo ne mogu izgledati tako. To, naravno, znamo svi, ali toliko smo prožeti vlastitim manama, toliko pokrenuti tim slikama drugih tijela da ne možemo racionalno posložiti stvari.
Krećite se
Svima koji su inače zdravi, umni pokreti poput joge i istezanja mogu vam pomoći da se osjećate više u skladu s načinom na koji se vaše tijelo kreće i osjeća, i malo se usredotočite na to kako to izgleda.
Najvažnije je biti dobar prema sebi
Trenutno smo svi posebno zabrinuti i nije iznenađujuće kako bi se dio te anksioznosti mogao pokazati kao tjelesna dismorfija.
Mnogi su zabrinuti zbog nakupljanja kilograma i tjelesnih promjena u karanteni. Uzmimo u obzir da trenutno ljudi više razmišljaju o svom izgledu, imaju više vremena i prostora da se tome posvete.