Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna u više od 140 zemalja svijeta, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda posvećene okolišu (Štokholm, 1972. godine), kada je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), prenosi Patria.
To je najvažniji dan UN-ovog poticanja ekološke osviještenosti i djelovanja na području zaštite okoliša u svijetu.
Svjetske vlade i organizacije na taj dan već 46 godina pokreću akcije kojima se promovira važnost zaštite okoliša. Svake godine, Svjetski dan zaštite okoliša posvećen je temi koja zahtijeva posebnu brigu i urgentno djelovanje. Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta potiče se svijest o okolišu i usmjerava politička i društvena pažnja te se nastoje istaknuti glavni okolišni problemi i omogućiti svima da shvate vlastitu ulogu i odgovornost u djelovanju s ciljem održivog razvoja.
Tema Svjetskog dana zaštite okoliša 2020. godine je “Slavimo biološku raznolikost”. “Sa milion vrsta koje su suočene s izumiranjem nikada nije bilo važnije vrijeme za fokusiranje na biološku raznolikost”.
Kako navode stručnjaci, proizvodnja hrane uništava 80 posto šumskog pokrova u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30 posto stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane. Istovremeno se 25 posto svjetske proizvodnje hrane odvija na nastanjenom dijelu planete, za što se koristi 70 posto izvora pitke vode.
Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosistema, gubitak prirodnih domaćina, pojačani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano istrebljivanje, razlog su također povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
Cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša jest da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša i usmjeravanja ka održivom razvoju. Nužno je da postanu aktivni sudionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje planete znajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve.
Poruka koja se želi poslati ove godine je da za milion vrsta koje su suočene s izumiranjem nikada nije bilo važnije vrijeme za fokusiranje na biološku raznolikost, a s druge strane činjenica je da čovjek svojim aktivnostima neizbježno mijenja okoliš.
Tehnološki i industrijski razvoj uzimaju danak u nepovratnoj degradaciji vode, tla i zraka, u svakodnevnom nestajanju i izumiranju mnogih biljnih i životinjskih vrsta, te pojavom do sada nepoznatih i vrlo često smrtonosnih bolesti kod ljudi, sa čime se trenutno suočava čovječanstvo u aktualnoj situaciji sa pandemijom koronavirusa. I u tom kontekstu se također upozorava na preispitivanje odnosa prema prirodi i okolišu.
Ekološka udruženja i stručnjaci koji se bave ekologijom i zaštitom okoliša uglavnom se slažu da je globalno zatopljenje posljedica povećanja emisije stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljičnog dioksida, koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i prirodni plinovi.
Realnost je da se klima mijenja, te da se posljedice klimatskih promjena kao što su podizanje nivoa mora, topljenje ledenjaka, poplave i suše velikih razmjera, toplinski udari, češći i snažniji olujni vjetrovi, osjećaju u cijelom svijetu.
U kontekstu ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša mogu se navesti i dvije aktualne informacije iz BiH iz oblasti zaštite prirode i okoliša – o ugroženosti vrsta, odnosno zdravlja stanovništva.
Prema prvoj, u posljednja tri mjeseca za prirodu je izgubljeno šest jedinki medvjeda u Bosni i Hercegovini, po tri u oba bh. entiteta, što je objavio Centar za životnu sredinu iz Banje Luke. Iz tog centra navode mišljenje ekologa da to pokazuje koliko je neophodno imati jasne protokole o postupanju u takvim i sličnim situacijama te formiran interventni tim za velike zvijeri.
“Ovakve situacije nas podsjećaju na neophodnost unapređenja i rješavanja pitanja upravljanja vrstama u našoj zemlji”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Druga informacija odnosi se na formiranje ekspertnog tima za borbu BiH protiv odlaganja otpada na Trgovskoj gori u R Hrvatskoj, čime bi bilo ugroženo oko 250 hiljada stanovnika u 13 općina u slivu rijeke Une.
Na prvom sastanku Koordinacionog tijela BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore konstituisan je ekspertski tim kako bi se pripremio adekvatan odgovor, jer je za BiH neprihvatljiva namjera Hrvatske da na lokaciji, nedaleko od granice sa BiH, skladišti radioaktivni otpad.
Radi se o ekspertskom timu od 21 osobe iz nadležnih ministarstava i oblasti, sa jedinstvenim stavom iz BiH kako bi se onemogućila namjera susjedne Hrvatske o pravljenju odlagališta neposredno uz bh. granicu.
Tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2019. godinu bila je “Pobijedimo onečišćenje zraka”, u sklopu koje su tada istaknuti podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), po kojima devet od deset ljudi na Zemlji udiše zagađeni zrak, te se procjenjuje da godišnje sedam miliona ljudi širom svijeta prerano umire zbog zagađenja zraka.