Prema američkoj studiji iz 2018. godine 73 miliona stanovnika Sjedinjenih Američkih Država sluša podcaste, a ovaj način komunicranja postaje sve popularniji i na području Bosne i Hercegovine.
Bilo da se radi o amaterskoj emisiji snimanoj iz udobnosti vlastitog doma ili profesionalnoj produkciji koja je Joe Roganu osigurala višemilionski ugovor sa platformom Spotify, čini se da danas svi imaju podcast, a ovaj trend počeo se širiti i u našoj državi.
Ali šta je zapravo podcast i kako je ovaj medij postao jedna veoma unosna industrija?
Podcast podrazumijeva datoteku sa audio ili audio-vizualnim sadržajem koji je dostupan korisnicima za gledanje i slušanje, kao i pohranjivanje na računaru, mobitelu i drugim uređajima. Pionir u svijetu podcasta, Adam Curry, naveo je kao je razlika između radija i podcasta u tome što radio dolazi vama, a podcaste sami tražite.
Iako je već 1980-ih godina bio prisutan audioblog, koji možemo smatrati pretečom podcasta, tek 2004. godine dolazi do kreiranja prvih podcasta kakve poznajemo danas, kada je Adam Curry, koji je radio na poznatoj stanici MTV, shvatio da na svoj iPod može spasiti snimke radio emisija. Curry je započeo i prvi podcast, a nakon njegovih razgovora sa Steve Jobsom, Apple razvija aplikacije za konzumiranje ovog medija na njihovim uređajima i tako započinje stvaranje višemilionske industrije u koju se podcast danas pretvorio.
Ono što izdvaja podcast od ostalih medija jeste i njegova neformalnija i opuštenija atmosfera, koja omogućava razgovore o svim temama, ali i daje određenu dozu intimnosti, te slušatelji imaju utisak da zapravo poznaju voditelje.
U Bosni i Hercegovini još nemamo svog Joe Rogana, ali zato imamo mnogo mladih ljudi koji su prepoznali potencijal ovog medija.
Razgovarali smo sa Malikom Sakićem i Omarom Memiševićem o njihovom iskustvu sa pokretanjem podcasta i izazovima sa kojima su se suočili.
Omar i Malik pokrenuli su podcast “Politička sedmica u BiH” u sklopu ALPI programa koji organizuje Međunarodni republikanski institut u Bosni i Hercegovini. Dok pokušavaju odgonetnuti jesu li prijatelji ili samo kolege i ko je voditelj, a ko gost, Malik i Omar komentarišu i pojašnjavaju svakodnevna politička dešavanja u našoj zemlji. Interesantne situacije na bh. političkoj sceni inspirisale su i neformalni naziv podcasta “Čega su se likovi dosjetili”.
Novi #ALPI #podcast
Ove sedmice o:
– dječijoj bahatosti parlamentaraca
– mulitietničkoj Tuzli
– bitnim odlukama koje možemo vidjeti samo na Facebooku nekih parlamentaraca i mnogo drugih tema.Omar Memišević
Posted by Malik Sakić on Monday, 13 July 2020
“Podcast je prije svega medij koji meni lično najviše odgovara, jer je zbog velikog broja obaveza najbolji način za upijanje novog znanja i prikupljanje informacija. Počeo sam slušati podcaste još 2016. godine, u početku su to bile serije omiljenih YouTubera sa nekim opuštenijim temama, dok danas aktivno pratim petanestak podcasta iz različitih sfera, iskreno omiljeni su mi politički i business podcasti”, kazao nam je Malik.
I njemu je jasno da ova vrsta medija tek pronalazi svoje mjesto u Bosni i Hercegovini.
“Razlog zašto, kod nas je baš taj što je slabo zastupljeno i želim da se to promijeni, pogotovo zbog nadolazeće nove generacije koja život bez tehnologije ne poznaje.”
Pitali smo Malika i koji su najveći izazovi sa kojima se suočio u procesu kreiranja podcasta.
“Ja iskreno kada nešto volim i želim da radim, na izazove ne obraćam toliko pažnje, ali određeni izazovi definitivno postoje. Na početku je to bilo plasiranje podcasta u javnost, pogotovo zbog toga što kod nas ljudi još nisu navikli aktivno pratiti podcast epizode i sa istima se nisu puno susretali. Editing je također u početku bio određeni izazov, ali se vrlo lako naviknete, te se pretvori u jedan jednostavan proces”, objasnio nam je Malik.
S obzirom na političku situaciju u našoj zemlji tema za razgovor ovom dvojcu nikada neće nedostajati, te bi mogli sati razgovarati.
“Nama se znalo dešavati da imamo puno tema koje se dese u Bosni i Hercegovini i koje su interesantne, a mi ipak imamo jedan vremenski format, koji pokušavamo ispoštovati i to najčešće bude između 30 i 40 minuta”, kazao nam je Omar,
“Vjerovatno najveći izazov jeste pitanje koje teme treba da uđu u tih 30-40 minuta, pogotovo uzmemo li u obzir da smo prošli jedan jako turbulentan period kada su u pitanju politička dešavanja, od momenta kada smo mi počeli snimati do danas.”
Bosna i Hercegovina ima mnoštvo medija i emisija koje sa bave komentiranjem političkih dešavanja, ali kako naši sagovornici smatraju, podcast ipak ima određene prednosti.
“Definitivno da postoje prednosti, pogotovo zbog toga što se kod nas sami razgovori o politici smatraju ozbiljnim i neki od prvih pozitivnih komentara ljudi koji slušaju bili su da im je opušteniji razgovor o političkoj sceni u BiH nedostajao i da zbog toga najviše dočekuju nove epizode”, kazao je Malik.
Omar smatra da je njihov podcast namijenjen za ležernije komentiranje politike.
“U Bosni i Hercegovini je politika i dalje pod dejstvom prošlog sistema gdje se gleda kao nešto što je jako ozbiljno i nešto što je samo za određenu grupu ljudi i kao takva je inherentno jako ozbiljna. To znači da bilo koja satira ipak ne ide”, pojasnio nam je i dodao:
“Mi pokušavamo da te teme donesemo na malo opušteniji način i da se malo zezamo sa tim stvarima, jer tu stvarno ima i komičnih situacija. I na kraju krajevu svi ti političari su ljudi kao i svi mi.”
Za razliku od Malika, Omar ranije nije imao iskustva sa podcastima, jer, kako kaže to nije bilo toliko popularno u našoj državi. Tako je on, prije nego što ih je počeo slušati, postao voditelj jednog podcasta.
Bez obzira na slabu popularnost ovog medija u Bosni i Hercegovini, rekacija na Omarov i Malikov podcast je bila veoma pozitivna.
“To se stvarno ljudima svidjelo. I to stvarno čovjeku znači, kad znaš da ljudi slušaju. Nekoliko stotina ljudi interesuje šta mi to hoćemo da kažemo, način na koji mi to analiziramo i teme kojima se mi bavimo”, rekao je Omar za Sarajevsku seharu.