Hidžama se koristi za promociju zdravlja, preventivne i terapeutske svrhe, postala je popularna i raspotranjena, te se ljudi sve više odlučuju za ovaj tip tretmana u cilju liječenja.
Hadžam, Haris Lagumdžija, je za Sarajevsku seharu objasnio kako funkcioniše hidžama i koje su beneficije hidžame.
“Hidžama predstavlja puštanje krvi u terapeutske svrhe. Pomoću čašica sa vakumom vrši se akumulacija kapilarne krvi na jedno mjesto, te se zarezivanjem sterlilnim instrumentom ta krv pomoću vakuma izvlači iz organizma ne ostavljajući nikakve trajne ožiljke. U našem tijelu se vremenom skupljaju štetni toksini koje, ako ne odstranimo, mogu izazvati ozbiljne posljedice po naše zdravlje. Jedan od najboljih i najpouzdanijih načina za njihovo otklanjanje je hidžama”, pojašnjava Lagumdžija.
Hidžama utiče na regulisanje imunološkog sistema, kontroliranje upalnih procesa, te na funkciju inflamatornih ćelija. Pored toga, liječi bolove u donjem dijelu leđa, u vratu i ramenima , glavobolje i migrene, paralize lica, dijabetisa, reumatoidnog artritisa, astme, srčane bolest i mnogih drugih.
Trajanje tretmana je individualno, kaže Haris, zavisi i od terapeuta (hadžama) i od pacijenta, a nakon već jednog tretmana može se osjetiti rasterečenosti leđa, nestanak ukočenosti, bola, glavobolje, regulisanje pritiska, masnoća, otklanjanje hroničnog umora i slično.
“Bitno je kazati da je hidžama lijek, ali prvenstveno preventiva, tj. radi se preventivno kako bi se očuvalo zdravlje, tako da se i tretmani rade preventivno. Idealna preporuka je četiri puta godišnje raditi, svaka tri mjeseca, a po potrebi može biti i manji razmak”, dodaje.
Tretman hidžame je preporučen svima, Haris, po vlastitom iskustvu, kaže da nema osobe koja ne može uraditi hidžamu i da nisu zabilježene nikakve nuspojave.
Hidžama spada u regulatorne medicinske metode, a u historiji mnogih civilizacija je bila savremena medicina. Kao i većina stvari, dosegnula je evoluciju, najviše po pitanju instrumenata za izvođenje tretmana.
U regulatorne metode, osim hidžame spadaju akupunktura, neuralna terapija, hirudoterapija, homeopatija, te druge tradicionalne i novije medicinske metode.
“Svaka od spomenutih tretmana, terapija ima svoje zasebne učinkovitosti i djelovanje po ljudski organizam i ne mogu se baš usporediti jedna sa drugom, a imaju opet dodirnih tačaka.”, objasnio je Haris o odabiru hidžame pored drugih regulatornih medicinskih metoda.
Na dan tretmana treba izbjegavati terapije i ishranu koja dovede do razrjeđenosti krvi, a nakon tretmana treba izbjegavati teže fizičke aktivnosti.
“Nakon Hidžame ostaju podlivi nastali hiperemijom izazvanom vakumiranjem odredjene regije i formiraju se krastice nastale bockanjem ili zarezivanje kože. Ti podlivi budu vidni 7-10 dana, s tim da iz dana u dan izbljeđuju nakon čega potpuno nestaju zajedno sa krasticama.”, zaključuje Haris i napominje da nakon tretmana treba izbjegavati kvašenje tijela na tačkama gdje je rađena hidžama.