Foto: pixelizam

Tajne uma i trikovi za poboljšanje pamćenja

Zatrpanost informacijama, obavezama i sitnicama problem je koji redovno odvlači pažnju.

Tako da nije ni čudo da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari, a pogotovo pitanja koja nas čekaju na sutrašnjem ispitu, ili prezentaciju koju planiramo održati na poslu. Međutim, timovi naučnika širom svijeta redovno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pomoći da poboljšamo pamćenje. A neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta, piše pixelizam.

Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerovatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.

Osobe koje tečno govore bar jedan strani jezik imaju daleko manju šansu da razviju demenciju ili da počnu gubiti kognitivne sposobnosti kada ostare. Učenje drugog jezika nam također pomaže i da poboljšamo pamćenje. Studije pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju, što znači da su bolji u prisjećanju popisa ili sekvenci od osoba koje govore samo maternji.

U jednoj studiji (University of Granada i University of York) naučnici su otkrili da je “radna memorija” (vrsta memorije koja djeluje poput RAM-a u računaru, kratkotrajna memorija) bolja kod djece koja su naučila drugi jezik, te da ova djeca rješavaju složenije zadatke daleko bolje od njihovih vršnjaka koji govore samo maternji.

Istraživanje fokusirano na djecu između pet i sedam godina starosti (kritično razdoblje u razvoju radne memorije) koja već paralelno uče dva jezika je pokazalo da ona ne samo da bolje rješavaju zadatke od svojih vršnjaka, već i da pokazuju bolje rezultate sa složenijim zadacima.

“Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da dvojezičnost ne poboljšava samo radnu memoriju, već utječe i na globalni razvoj izvršnih funkcija, pogotovo kada djeca surađuju jedni s drugima”, zaključio je Morales Castillo, jedan od glavnih istraživača.

Ako slušate predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.

U studiji provedenoj na University of Plymouth-u naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%. Dok može izgledati da oni što šaraju obraćaju manje pažnje nego ostali, u stvarnosti ovaj čin pomaže da mozak ostane aktivan. U studiji, ljudi koji su dobili zadatak da šaraju dok slušaju dosadne telefonske razgovore sjećali su se za 29 posto više ragovora od ljudi koji su samo mirno sjedili i slušali.

Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje. Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.

Osam sekundi se u današnjem svijetu može učiniti kao vječnost, pogotovo kada imate obaviti milion različitih zadataka za kratko vrijeme, ali istraživanja su pokazala da je ovo minimalno vrijeme koje je mozgu potrebno da trajno pohrani novu informaciju.