Službi za civilnu zaštitu Općine Stari Grad, putem Operativnog centra kao i putem Službe za lokalni razvoj i poslove mjesnih zajednica upućene su prijave građana o pojavi zmija na lokalitetu Darive, te oko ruševnih objekata u mjesnim zajednicama Vratnik, Hrid-Jarčedoli, Babića bašča i Kovači.
Prema nalogu općinskog načelnika, Ibrahima Hadžibajrića, ova služba poduzela je hitne aktivnosti po tom pitanju, te je konsultovano Bosansko-Hercegovačko herpetološko udruženje – BH-HU: ATRA za upravljanje i očuvanje vodozemaca i gmizavaca i njihovih staništa u svrhu stvaranja stabilne i funkcionalne mreže zaštićenih područja. Predstavnici Službe civilne zaštite su sa predsjednikom udruženja Adanom Zimićem koji je ujedno i biolog za niže kičmenjake Zemaljskog muzeja BiH prvo obišli lokalitet Darive kako bi se utvrdilo stanje na terenu.
Prema riječima Zimića na području Darive živi pet vrsta zmija: Ribarica (Natrix tessellata), Bjelouška (Natrix natrix), Smuk (Zamenis longissimus), Smukulja (Coronella austriaca) i Poskok (Vipera ammodytes).
“Od svih navedenih vrsta, najčešće se javlja ribarica zbog prisustva odgovarajućih staništa, a to su rijeka Miljacka i gusto obrasle obale koje koristi za sunčanje i odmaranje. Ribarica je potpuno bezopasna i neagresivna vrsta zmije, a hrani se isključivo ribama. Ona izgledom podsjeća na otrovnu šarku koja naseljava isključivo planinska područja u BiH. Poskok je jedina otrovna zmija koja se može naći na području Darive, mada susreti sa njim su relativno rijetki”, kazao je Zimić.
Kako je pojasnila Lejla Dizdarević, po ovlaštenju pomoćnica načelnika za civilnu zaštitu, Dariva je prirodno stanište ovih zmija, te će nadležna služba na ovom lokalitetu postaviti plakate upozorenja za sve građane.
“Na plakatima ćemo upozoriti građane i dati im pojašnjenja o vrstama zmija koje naseljavaju Darivu jer to je njihovo prirodno stanište. U nastavku sedmice ćemo obići i sve ostale lokacije gdje je prijavljena pojava zmija. Zmije koje nađemo u naseljima i u blizini objekta, u saradnji sa stručnim licima ćemo odnositi u njihova prirodna staništa, na Trebević”, pojasnila je Dizdarević.