Ustavom države Austrije nacionalne manjine su zaštićene i mogu nesmetano njegovati svoj jezik i kulturu i zadržati svoj identitet, te je Bosansko akademsko društvo u Austriji pokrenulo inicijativu za priznavanje bosanske nacionalne manjine.
“Trenutno je državna ministrica pravde u Vladi Austrije, Tuzlanka Alma Zadić. Sarajlija, Boris Nemšić bio je generalni direktor austrijskog Telekom-a, veliki broj univerzitetskih profesora u Austriji je bosanskog porijekla. Prvi predsjednik našeg Društva, književnik Dževad Karahasan, dobio je skoro sve vrijedne nagrade za književnost na njemačkom govornom području. Dakle, ne manjka pojedinačnih uspjeha”, objašnjava Sirađ Duhan, predsjednik Bosanskog akademskog društva u Austriji, koje je pokrenulo inicijativu za priznavanje bosanske nacionalne manjine.
Duhan objašnjava da žele ostvariti kolektivni uspjeh i da će priznanje bosanske nacionalne manjine biti najbolji uspjeh zajednice.
On kaže da je bosanskohercegovačka zajednica, prema austrijskoj zvaničnoj statistici, jedna od najbolje integrisanih migrantskih skupina. Dodaje i podatak da u ovoj zemlji sada živi oko 260 hiljada ljudi koji su došli iz BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa
“Ako se uzme omjer između zaposlenih i nezaposlenih, svrst.ani smo u kategoriju sa domaćim stanovništvom. Gradijent obrazovnog nivoa ljudi iz BiH, od 1990-ih do danas, veći je od domicilnog austrijskog stanovništva. To se i reflektuje u sve većem brojem ljekara i zubara sa sopstvenim ordinacijama, pravnika, poreskih savjetnika, vlasnika i osnivača građevinskih i proizvodnih firmi, advokata”, navodi Duhan.
Specijalista dr. Davud Bajramović je objasnio kako on shvata Inicijativu za priznavanje bosanske manjine u Austriji.
“Kada sam završio ljekarsku karijeru u Republici Austriji, dobio sam priznanje „Zlatni orden“ za zasluge na radu od austrijske države. Kolege su mi tada rekle da nisam mogao postići više. A ja mislim da ostaje još jedan značajan zadatak, a to je da se zajedno sa drugim građanima Bosne i Hercegovine (BiH), koji žive u Austriji, izborim da nas vlast u ovoj zemlji prizna kao nacionalnu manjinu.”
Doktor Bajramović je u Austriju došao 1975. godine gdje je do penzionisanja radio kao doktor, specijalista.
Antropologinja i voditeljica ovog projektara naglašava da je ovo odličan primjer da se pokaže da u Austriji ne postoji nacionalizam, a značilo bi i repoznavanje i priznanje doprinosa i historijske povezanosti BiH i Austrije.
“Mi smo mnogo dali za Austriju kroz istoriju i sada u novije vrijeme. Pokazali smo da nismo nacionalisti, da smo prihvatili svoju novu domovinu. Treba nam zaštita i donekle izjednačavanje nas iz BiH sa domicilnim stanovništvom”, ističe dr. Bajramović.
Tokom 2014. godine na jednoj sjednici Bosanskog akademskog društva u Austriji, kao dugoročni cilj pokrenuto je priznanje statusa manjine za bh. zajednicu u ovoj zemlji. Početkom 2019. iz društva je upućeno pismo namjere nadležnoj instituciji u Beču o skorom dostavljanju zahtjeva.
U martu 2020. godine, ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, razgovarala je sa austrijskom ambasadorkom u BiH, Ulrike Hartmann i tom prilikom je, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova “zamolila da Austrija razmotri mogućnost da bosanskohercegovačkim iseljenicima u Austriji, omogući stjecanje statusa nacionalne manjine”.
Bosansko akademsko društvo u Austriji, zvanično je registrovano 1994. godine. Ovo društvo se izborilo za priznavanje bosanskog jezika u Austriji. Ima specijalni status u Ujedinjenim nacijama pri Ekonomsko-socijalnom vijeću (ECOSOC).
Prema informaciji Bosanskog akademskog društva u Austriji trenutno ima šest priznatih nacionalnih manjina. To su: Hrvati, Slovenci, Česi, Mađari, Romi i Slovaci. Manjine su zaštićene Ustavom države Austrije.