U sklopu Inicijative Odmori u BiH koju podržava Evropska unija u BiH uspješno je održan osmi FAM Trip, a predstavnici bh. medija ovaj put imali su priliku posjetiti Kupres, Livno i Blidinje.
Prvo odredište bilo je Etno selo Rostovo u čijoj blizini se nalazi idealno mjesto za skijanje. Predstavnici medija uvjerili su se zašto je Etno selo Rostovo odlično mjesto za odmor i relaksaciju u prirodi kako ljeti, tako i zimi.
Ovo područje naziva se i “zračnom banjom” zbog sudara vjetrova. Naredno odredište za bh. medije bio je Kupres, a zatim i hotel Adria Ski.
Kupres je poznat po najvećoj porodičnoj privredi u BiH, a ono što je posebno karakteristično je da je u Kupresu oboren Ginisov rekord u okupljanju najviše osoba sa spomenutim imenom na jednom mjestu.
Naime, u organizaciji Udruge Kupreški kosci i Društva Kuprešaka iz Zagreba 30.7. 2017. godine održana manifestacija pod nazivom „1.000 Ivana“ čime je oboren Ginisov rekord u okupljanju najviše osoba sa spomenutim imenom na jednom mjestu. U obaranju rekorda među okupljenim bilo je čak 2325 Ivana.
Hotel Adria Ski, ali i cjelokupni kompleks nude niz sadržaja od čega najviše tokom zimske sezone, za sve ljubitelje skijanja.
Nakon Hotela Adria Ski, predstavnici bh. medija imali su priliku posjetiti Mljekaru Livno, poznatiju kao dom izvornog Livanjskog sira, te se uvjeriti zašto je livanjski sir prepoznatljiv širom svijeta. Tradicija proizvodnje sira traje još od 1885. godine. Mljekara Livno je najveći proizvođač sira u BiH, ali i u ovom dijelu Europe.
Naredna stanica bio je Franjevački muzej i galerija Gorica, a zatim i nezaobilazna atrakcija Duman- izvor rijeke Bistrice.
Franjevački muzej i galerija Gorica Livno (FMGG) kulturna je ustanova koja godinama skuplja, čuva i vodi brigu o bogatoj kulturnoj baštini Livna i šireg područja Hercegovine. Oformljen je kao kompleksna ustanova s arheološkom, etnografskom, umjetničkom, numizmatičkom i sakralnom zbirkom te zbirkom starog oružja.
Sastavni dio Muzeja je i galerija sa stalnim postavom slika velikog bosanskohercegovačkog slikara Gabriela Jurkića, bogato opremljena biblioteka, te medicinska oprema fra Mihovila Sučića.
Prilikom posjete izvoru rijeke Bistrice, bh. mediji imali su priliku i posjetiti lokalitet gdje je Ivan Goran Kovačić završio svoje poznato djelo “Jama”.
Početak drugog dana obilaska započeo je posjetom Crnoj Stini, popularnom izletištu kraj rijeke Strube gdje se nalazi i Rehabilitacijski centar za konje gdje su predstavnici bh. medija upoznali stručnjake za brigu o konjima, ali i ljubitelje istih. Imali su priliku uživati i fotografisati se sa konjima, zatim voziti električne bicikle i uživati u predivnoj netaknutoj prirodi.
Nakon Crne Stine put je nastavljen prema Tomislavgradu gdje su bh. mediji posjetili Franjevački samostan i muzej Fra Jozo Krišić koji čuva najveću kolekciju afričkih plemenskih umjetnina na Balkanu, ali i mnoge druge umjetnine koje svjedoče o fascinantnoj historiji ovog područja.
Izložba Afričke zbirke većinom se sastoji od predmeta tradicionalne domorodačke kulture naroda Luba iz Demokratske Republike Kongo. Svojom raznolikošću i posebnošću predmeta ova zbirka izaziva divljenje i pažnju svih posmatrača.
Iz Tomislavgrada ekipa se uputila ka Blidinju, najvećem planinskom jezeru u Bosni i Hercegovini, a zatim u mjestu Raktino prisustvovali radionici pravljenja parfema od prirodnih hercegovačkih biljaka.
Blidinjsko jezero u današnjoj veličini nastalo je čovjekovom intervencijom i nasipom oko ponora na južnoj strani jezera. Smatra se turističkim biserom Parka prirode Blidinje.
Pri obilasku Parka prirode Blidinje bh. mediji posjetili su Franjevački samostan i crkvu sv. Ilije u Masnoj Luci, vrelo Jasle i nekropolu stećaka Dugo polje, nakon čega su stigli na ručak u jedinstveni restoran Hajdučke vrleti. Priča o Vrletima datira od 1996. godine kada je jedan vizionar postavio sebi jasan cilj- stvoriti mjesto koje će nenametljivo postati stanica svim namjernim i slučajnim prolaznicima.
I ovo putovanje bh. medija i posjeta svim divnim znamenitostima BiH još jedan je pokazatelj zašto vrijedi putovati po našoj zemlji, ali i svakako pokazatelj brojnih kulturnih, prirodnih i historijskih bogatstava sa kojima raspolaže, a koje trebamo cijeniti.