Nesanica je jedan od poremećaja spavanja koji uključuje poteškoće pri snivanju ili pri ponovnom snivanju nakon buđenja.
Nedostatak sna ili nesanica može se pojavljivati svake noći ili samo povremeno. Nije sasvim jasno koliko trebamo spavati kako bismo normalno funkcionisali, jer se to razlikuje od osobe do osobe, a broj potrebnih sati sna se mijenja tijekom života i najviše zavisi od starosne dobi. Nekim ljudima će biti dovoljno samo pet sati sna, dok drugi trebaju oko deset sati.
Faktori kao što su stres, umor od posla, ili čak i ishrana mogu utjecati na kvalitet sna. Nesanica može biti hronična (traje mjesec dana ili duže), akutna (traje nekoliko dana ili sedmicu) ili nesanica koja je povezana sa nekim drugim poremećajem i njeno trajanje uslovljeno je trajanjem tog stanja.
Nesanica se također povećava s godinama. Liječenje nesanice naročito je važno jer taj simptom može povećati rizik za nastanak nekih drugih zdravstvenih problema.
Postoje ozbiljni zdravstveni rizici povezani sa hroničnom nesanicom koja može povećati rizik za nastanak problema mentalnog zdravlja, ali uzrokovati i generalne zdravstvene probleme koji uključuju moždani udar, napade astme, slab imunitet, osjetljivost na bol, upale, pretilost, dijabetes, visok krvni pritisak i srčane bolesti.
Nesanica povećava rizik za nastanak mentalnih poremećaja kao što su depresija, anksioznost, zbunjenost i frustracija.
Hronična nesanica obično je uzrokovana stresom ili lošim navikama spavanja. Medicinski uzroci nesanice uključuju mentalne poremećaje, korištenje lijekova kao što su antidepresivi ili lijekova protiv bolova. Nesanicu mogu izazvati i bolesti kao što su rak, srčane bolesti, astma i hronična bol.