Potreba za snom jedna je od najosnovnijih životnih potreba, jer kao što su nam neophodni zrak, voda i hrana tako se ne može funkcionisati bez sna.
Poznato je da je potrebno između šest i osam sati sna za efikasno funkcionisanje. Ipak, ta količina je indiviadualna a zavisi i od uzrasta.
Naše tijelo programirano je da se osjeća pospano dva puta dnevno. Jedan period je između ponoći i sedam sati ujutru, a drugi je onaj koji nas obično uhvati na poslu ili u školi a to je između 13 i 16 sati popodne.
Odrasle osobe trebale bi spavati između 7 i 9 sati tokom noći. Međutim nije samo bitna dužina spavanja već je jednako važan i kvalitet sna. Dok se odmarate, tijelo prolazi kroz različite faze ciklusa spavanja. Duboko spavanje je faza sna koju trebate osjetiti kada se probudite odmorni i svježi ujutro. Za razliku od brzog sna (REM), dubok san je kad se tijelo i moždani valovi uspore. Teško je probuditi se iz dubokog sna, a ako to učinite naglo, možete se osjećati loše.
Metabolizam glukoze u mozgu povećava se tokom dubokog sna, što doprinosi kratkotrajnom i dugoročnom pamćenju te ukupnoj sposobnosti učenja. Druge koristi dubokog sna uključuju obnovu energije, regeneraciju stanica, povećanje zaliha krvi, rast i oporavak tkiva i kostiju, te jačanje imuniteta.
Duboki san se smanjuje sa godinama starosti. Ako imate ispod 30 godina, možete imati dva sata dubokog sna svake noći. Ako ste stariji od 65 godina, možete imati samo pola sata dubokog sna svake noći, ili ni toliko. Mlađi ljudi trebaju više dubokog sna radi rasta i razvoja.
Duboki san zaslužan je za pomaganje u obradi informacija s kojima se susrećete svaki dan. Bez dovoljno dubokog sna, mozak ne može pretvoriti informaciju u pamćenje. Nedovoljno kvalitetnog sna također je povezano sa bolestima kao što su Alchajmerova, srčane bolesti, dijabetes i moždani udar. Sama faza dubokog sna povezana je sa određenim poremećajima, kao što su mjesečarenje, noćne more i mokrenje u krevet.