Dan Republike – Nekadašnji najveći praznik u bivšoj Jugoslaviji

Na današnji dan 1943. godine u Jajcu održano je drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), i taj dan uzet je kao praznik u bivšoj Jugoslaviji, poznatiji pod nazivom “Dan Republike”.

Na ovom zasjedanju AVNOJ je konstituisan u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije.

Кao najviši izvršni organ narodne vlasti konstituisan je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NКOJ), koji je imao sva obilježja narodne revolucionarne Vlade.

Izbjegličkoj Vladi i kralju Petru Drugom Кarađorđeviću zabranjen je povratak u zemlju. Donijeta je odluka da se ne priznaju obaveze i odluke koje je u inostranstvu u ime Jugoslavije sklopila izbjeglička vlada.

Кao posebna odluka AVNOJ-a Josipu Brozu Titu dodijeljena je titula “maršal Jugoslavije”, na osnovu prijedloga koji je postavila slovenačka delegacija.

Objavljeno je da je odlučeno da se Jugoslavija izgradi na demogratskom, federativnom principu, kao zajednica ravnopravnih naroda.

Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima proslavljao se dva neradna dana, uz svečane priredbe u glavnim gradovima republika Jugoslavije, počasne plotune, a od 1964. godine ustanovljena je i nagrada AVNOJ-a. Đaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame, polagali pionirske zakletve a dijeljeni su razni ordeni i nagrade…

Raspadom Jugoslavije ovaj praznik se postepeno “gasio”, a posljednji put obilježen je u Srbiji 2001. godine, a Skupština Savezne republike Jugoslavije SRJ ukinula ga je 14. novembra sljedeće godine.