Psi bi mogli promijeniti tok širenja koronavirusa: Šta naučnici misle da li psi mogu nanjušiti virus

Čini se da psi otkrivaju infekcije koronavirusom s nevjerojatnom tačnošću, ali potrebne su dodatne studije kako bi se ova sposobnost kod životinja bolje razumjela.

Širom svijeta obučavaju se psi za otkrivanje infekcija Covida-19, a njihovi treneri tvrde da psi postižu odlične rezultate – u nekim slučajevima kažu da psi mogu otkriti virus s gotovo savršenom tačnošću.

Naučnici tvrde da bi psi mogli pomoći u kontroli pandemije jer u sat vremena mogu pregledati stotinu ljudi na prometnim mjestima kao što su aerodromi ili sportski stadioni. Osim toga, ovo je jeftinije od uobičajenih metoda testiranja poput PCR testova, prenosi N1.

Ipak, većina ovih nalaza još nije recenzirana, a to otežava široj naučnoj zajednici da procijeni ove tvrdnje. Istraživači koji rade na konvencionalnijim virusnim testovima kažu da su početni rezultati skupina pasa intrigantni i da obećavaju.

Međutim, neki postavljaju pitanje može li se proces podići na nivo koji bi omogućio životinjama da ostvare značajan utjecaj.

Skupine koje rade sa životinjama sastale su se 3. novembra kako bi razmijenili preliminarne rezultate i poboljšale koordinaciju.

Niko ne kaže da psi mogu zamijeniti PCR testove, ali rezultati su obećavajući“, kazao je veterinarski neurolog HolgerVolk na Sveučilištu za veterinarsku medicinu Hanover u Njemačkoj koji također proučava kako psi mogu nanjušiti Covid.

Osjećaj čuđenja

Nos psa sadrži 300 miliona receptora mirisa, dok kod čovjeka taj broj iznosi pet ili šest miliona. Upravo to psima omogućuje otkrivanje sićušnih koncentracija mirisa koje ljudi ne mogu detektovati. Poznato je i da psi na aereodromima otkrivaju nelegalne stvari. Naučnici su također dresirali pse za otkrivanje nekih vrsta karcinoma i malarije, ali životinje se u tu svrhu ne koriste rutinski.

Istraživači ne znaju sa sigurnošću šta psi nanjuše, ali pretpostavljaju da ove bolesti uzrokuju da ljudsko tijelo ispušta poseban obrazac hlapljivih organskih spojeva (VOC). Te molekule lako isparavaju stvarajući miris koji psi mogu detektiovati. Raniji rad s virusima upućuje na to da virusne infekcije također mogu izazvati u tijelu takve procese.

Od pojave pandemije koronavirusa brojni naučnici treniraju pse da njuše uzorke te da nakon toga sjednu ili grebu šapama po podu ako detektuju infekciju. U ispitivanjima u zračnim lukama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Finskoj i Libanonu koriste se psi za otkrivanje Covida-19 među putnicima. Psi njuše znoj putnika, a nakon toga ih se podvrgava uobičajenim testovima.

Prema podacima, psi u Finskoj i Libanonu identificirali su slučajeve nekoliko dana prije nego što su uobičajeni testovi registrirali virus, što sugerira da psi mogu uočiti infekciju prije nego što se simptomi pojave, piše Nature.

Riad Sarkis, hirurg i istraživač sa Sveučilišta Saint Joseph u Bejrutu, dio je francusko-libanonskog projekta koji je obučio 18 pasa. Sarkis je iskoristio dva najbolja psa u zračnoj luci u Libanonu. Psi su pregledali 1.680 putnika i pronašli 158 slučajeva covida koji su potvrđeni i PCR testovima. Životinje su pravilno identificirale negativne rezultate s točnošću od 100 posto i ispravno otkrile 92 posto pozitivnih slučajeva, prema neobjavljenim podacima.

To je vrlo precizno, izvedivo, jeftino i ponovljivo”, kaže Sarki.

Zemlje s malim prihodima s ograničenim laboratorijskim prostorom mogle bi imati posebnu korist od ovog pristupa“, kaže Isabella Eckerle, virologinja u sveučilišnoj bolnici u Ženevi u Švicarskoj.

Veličine uzoraka

Međutim, postoji samo jedan objavljeni članak koji govori o učinkovitosti pasa da nanjuše covid. To su psi iz Volkove studije koju on opisuje kao “pilot studiju”. Istraživači su dresirali osam pasa na uzorcima uzetim iz usta i dušnika sedam osoba hospitaliziranih s covidom i sedam neinficiranih osoba. Psi su identificirali 83 posto pozitivnih i 96 posto negativnih slučajeva.

Kritičari kažu da je njemačka studija pasa koristila uzorke premalog broja pacijenata.

Psi bi mogli učiti prepoznavati specifičan miris uzoraka, a ne covida“, kaže Cynthia Otto, koja vodi Centar za radne pse Penn Vet na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji.

Ona je u svom radu navela da psi mogu razlikovati uzorke mokraće ili znoja od ljudi s covidom od onih ljudi koji nemaju dijagnosticiran Covid-19.

Skupine moraju povećati veličinu uzoraka prije nego što šira naučna zajednica može procijeniti koliko bi psi mogli biti korisni“, istakao je James Logan, istraživač zaraznih bolesti s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu koji dresira i proučava pse koji pokušavaju nanjušiti Covid-19.

Važno je ne izlaziti prerano s velikim zahtjevima i malim skupovima podataka“, dodao je.