Postoje namirnice koje doprinose sprečavanju upala u tijelu i povećanom lučenju hormona, što za posljedicu može imati rast nivoa šećera u krvi i jačanje apetita.
Za kontrolu stresa preporučuje se hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, a među njom su losos, pastrmka, inćuni, srdele i haringe.
Povećanje nivoa omega-3 masnih kiselina u organizmu pomaže u regulaciji stresa.
S druge strane, male količine ove kiseline mogu negativno utjecati na nadbubrežnu osovinu koja je bitna u regulaciji stresa.
Utvrđeno je i to da masne kiseline u ribi pomažu u zaštiti od depresije.
Dagnje, školjke i ostrige bogate kako omega-3 masnim kiselinama tako i vitaminom B-12. Dakle, sadrže sastojke koji ublažavaju anksioznost. Vitamin B pozitivno utječe na nervni sistem.
Nedostatak vitamina B može povećati rizik nastanka razdražljivosti, letargije i depresije. S obzirom na to da biljke ne sadrže ovaj vitamin, vegetarijanci bi ga trebali unositi preko suplemenata.
Pored vitamina B, sugeriše se konzumacija hrane koja sadrži vitamin C, kao što su crvena i zelena paprika, narandža, grejp i kivi. Navedeno povrće i voće djeluje antidepresivno i poboljšava raspoloženje.
Može biti od pomoći i kod liječenja poremećaja povezanih sa stresom. Pomaže i u smanjenju anksioznosti među srednjoškolcima, pokazala su istraživanja.
Fermentirana hrana
Napici poput jogurta, kefira, kao i kiseli kupus u sebi imaju probiotike koji smanjuju stres i nivo kortizola.
Magnezij i čajevi
Važno je unositi magnezij u organizam jer stres smanjuje njegov nivo. Među namirnicama koje su bogate magnezijem su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i cjelovite žitarice.
Potrebno je smanjiti i količinu kafe koju pijete jer kofein povećava nivo kortizola i pogoršava stres.