S obzirom da smo toliko fascinirani mozgom, čudno je da zapravo znamo toliko malo o ovom organu. A još gore je to da i ono malo što “znamo” većinom nije istinito. Filmovi i marketing su zaslužni za proširenje mnogih zabluda o mozgu, a evo 10 najpopularnijih.
1. Koristimo li samo 10 procenata mozga?
PET skenovi i magnetska rezonanca otkrivaju da koristimo cijeli mozak, a i najprostiji zadaci koriste više od 10 posto mozga. Kada se uzme u obzir da mozak koristi oko 20 procenata energije tijela, bilo bi jako neefikasno koristiti samo 10 procenata mogućnosti ovog organa.
2. Opadaju li sa starenjem i moždane funkcije?
Iako je istina da pojedine funkcije mozga slabe sa starenjem, neke od njih se čak poboljšavaju kako vrijeme prolazi. Na primjer, vokabular ili količina riječi koje koristimo generalno se povećava sa godinama. Rješavanje konflikta i emocionalna regulacija također postaju kvalitetniji što smo stariji.
3. Oštećenja mozga su uvijek trajna?
Naš mozak se ne rađa sa ograničenim brojem ćelija već se taj broj obnavlja sve do smrti. Neki neuroni umiru, ali novi se stvaraju čak i ako ste u dobi od 80 godina.
Kada se čovjeku desi ozljeda mozga, on može izgubiti sposobnost hodanja ili pričanja, ali s vremenom i vježbom (čak i kada nedostaje značajan komad mozga) ove funkcije se mogu vratiti jer mozak gradi nove veze na drugim mjestima i “preusmjerava” ove funkcije. Ovo se zove “plastičnost” mozga.
4. Mozak je statičan i ne mijenja se?
Jedan od najčešćih mitova je da za svaku funkciju postoji specifični dio mozga koji tu funkciju obavlja i da se to ne može promijeniti. Ovo nije istina. Mozak je zapravo jako fleksibilan organ.
Dva ili više dijelova mozga mogu zajedno učestvovati u jednoj radnji, a nekada se dijelovi mozga koji se ne koriste, radi npr. invaliditeta mogu početi “programirati” za poboljšanje drugih funkcija.
5. Lijeva strana mozga je organizirana i robotska, a desna je kreativna?
Ovo je možda najčešći mit o mozgu. Mnogi vjeruju da su oni kojima je lijeva polutka mozga dominantna logični, hladni i organizirani, a oni kojima je desna strana mozga dominantna – kreativni, muzikalni, likovnjaci i umjetničke duše.
Čak se govori i o “zarobljenicima lijeve polutke mozga”. Ovo su sve neistine koje nemaju nikakve osnove u istraživanju i ne uče se ni na jednom ozbiljnom fakultetu psihologije.
Polutke mozga su povezane dijelom koji se naziva corpus callosum. Kada obavljamo neki kreativan posao, obje strane mozga učestvuju i komuniciraju jedna sa drugom velikom brzinom.
Ne postoje nikakvi dokazi da su neke osobe lijevo-dominantne, a neke desno-dominantne što se tiče mozga. Svi koristimo obje strane mozga.
6. Pamćenje je 100-procentno tačan opis nekog događaja ili doživljaja?
Iako neki ljudi imaju bolju memoriju od drugih, ničije pamćenje nije savršen0. Svakim novim prisjećanjem dodajemo neke sitne elemente tom sjećanju. S vremenom se naše sjećanje nekog događaja može značajno izmijeniti.
Zbog ovoga fenomena na suđenjima od 10 svjedoka pljačke ili ubojstva često svaki ima svoju priču o onome što se desilo, a što je duže vremena prošlo od događaja to se više sjećanje izmijenilo.
7. Ako djetetu puštate klasičnu muziku da sluša, ono će imati veći IQ?
Iako je primamljivo vjerovati u “Mozartov efekt”, nema čvrstih dokaza da slušanje klasične muzike može učiniti bebu inteligentnijom. Cijela zabluda u vezi sa ovim krenula je sa jednom studijom koja je pokazala da odrasli nakon slušanja Mozarta imaju bolje rezultate na jednoj vrsti zadataka – specijalno temporalnim testovima.
Iz toga su se izrodile ideje i načini zarade na ljudima prodavanjem knjiga i CD-ova sa klasičnom muzikom sa obećanjem visokog IQ-a. Nekoliko obimnih studija nakon toga nije uspjelo dokazati da ova vrsta muzike povećava IQ.
A i učinak u prvotnoj studiji se odnosio samo na odrasle osobe i trajao je samo 12 minuta nakon slušanja. Također se odnosio samo na jednu vrstu testa, a ne na generalnu inteligenciju.
8. Igre mozgalice poboljšavaju inteligenciju i memoriju?
U jednoj studiji koju je sponzorirao britanski BBC učestovalo je 8600 osoba od 18-60 godina. Igrali su logičke i misaone igre 10 minuta na dan, tri puta sedmično. Po završetku studije (nakon 6 nedjelja) nisu imali ništa veći IQ nego kontrolna grupa koja uopće nije igrala igre.
Činjenica je samo da mozgalice pomažu ljudima „ubiti vrijeme” te i na taj način „zaposliti” mozak i odvratiti od razmišljanja o tegobama svakodnevice.
9. Kvocijent inteligencije ostaje isti cijelog života?
Ideja da IQ ostaje isti tokom života opovrgnuta je dugogoišnjim testiranjem studenata. Oko 9 procenata studenata je pokazalo promjene od čak 15 poena u periodu od 4 godine.
Također je poznat i Flynn-ov efekt, tj. činjenica da prosječni IQ u cijelom svijetu raste od 1930. godine do danas. Testovi se standardiziraju tako da srednji IQ uvijek bude 100, ali kada današnji ljudi rade stare testove po starim pravilima, gotovo uvijek imaju bolje rezultate nego ljudi od prije 20 ili 30 godina.
10. Mozak radi bolje pod pritiskom
Iako nas pritisak rokova može motivirati da radimo jače, ovaj pritisak ne rezultira boljim performansama mozga. Zapravo je mnogo vjerovatnije da ćemo pod pritiskom mozak lošije funkcionirati.