Ambasador Mate Zeko sa misijom u Jordanu, a zadužen i za Palestinu u razgovoru za Novinsku agenciju Patria pojašnjava kako je predvidio posljednje sukobe Izraela i Palestine, zašto su Benjamin Netanyahu i Hamas jedni drugima bitni, koliko i kako sarađuju.
Otkriva ambasador i šta je bio ključni okidač novog sukoba Izraela i Palestine, za koji kaže da je više politički dogovoreni obračun Izraela i Hamasa, nego rat.
Ima li bh. građana tamo gdje se odvijaju sukobi u granatiranim područjima?
“Na Zapadnoj obali živi određen broj bh. građana, ali je to veoma mali broj do maksimalno 15 osoba. S druge strane na području Gaze nema prijavljenih bh. građana“, kazao je Zeko za Patriju.
Šta je pokrenulo nove sukobe Izraela i Palestine, koji su to motivi obje strane da ugroze živote svojih stanovnika, što je rezultiralo velikim brojem stradalih, uglavnom Palestinaca?
“Šta se dole dešava? Mi cijelo vrijeme pratimo razvoj događaja. Imate tu raznih utjecaja. U Palestini 15-ak godina nije bilo izbora. U prvom mjesecu ove godine predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas donosi odluku o održavanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Od starta se znalo da to neće ići glatko. Cjelokupna međunarodna zajednica pritiskala je Abbasa da se izbori održe. Međutim, niko nije računao na mogućnost da će nakon izbora Hamas na neki način dobiti legitimitet. A Hamas je zvanično proglašen terorističkom organizacijom. Druga palestinska organizacija Fatah podijeljen je zvanično na tri liste, ali ta podjela ide na mnogo više dijelova u njegovoj unutrašnjosti. Hamas je ostao jedinstven.
I došlo je do problema u kojem je trebalo odgoditi izbore. Računalo se na to da Izrael neće dozvoliti održavanje izbora u istočnom Jerusalemu, što je njima bila svojevrsna izlazna strategija. Ali ne izlazna strategija samo Abbasa, nego izlazna strategija jednog većeg broja država, jer je na neki način trebalo odgoditi izbore. Ali kako? Vidjeli smo kako, a ja sam na neki način i predvidio takav ishod.
Što se tiče samog sukoba, u tom mom predviđanju, posložio se određeni broj stvari. Nadao sam se da će odgoditi izbore, što je dovelo do ljutnje Hamasa. Zadnji dan mjeseca ramazana je muslimanski dan Jerusalema, a 10. maj je židovski dan Jerusalema i to se poklopilo. Ako dodamo odgađanje izbora, nezadovoljstvo vezano za pokušaj iseljavanja određenog broja Palestinaca, svi ti elementi su neminovno doveli do toga. U svojoj analizi pitao sam se hoće li se desiti treća palestinska intifada.
U svemu postoji i sklop drugih političkih stvari. Benjamin Netanyahu pokušava ostati na vlasti i ovim borbama troši vrijeme novom mandataru koje ističe 2. juna i vjerovatno od toga neće biti ništa. Možemo reći da Hamas i Netanyahu cijelo vrijeme rukovode sukobom, oni ga ne rješavaju“, navodi Zeko.
Ako Hamas i Netanyahu diktiraju sukobe i djeluju sinhronizirano, gdje sve to vodi u konačnici?
“Po mom viđenju, ovaj sukob je usmjeren ka tome da Hamas ojača poziciju unutar Palestine, a Netanyahu da dobije vlast. Žrtve su njima irelevantne. Hamas pokušava eliminirati Abbasa, a Netanyahu osigurava novi mandat. To je suština priče.
Međutim, ja sam u analizi obrazložio da u odnosima Izraela i Hamasa postoje četiri stepena, a sada smo na trećem stepenu. Prvi stepen je kada oni međusobno sarađuju, razgovaraju uz posredstvo međunarodne zajednice o razmjeni zarobljenika i slično. Drugi stepen je kada Hamas ispali određen broj granata gdje ne pogodi ništa, nego šalje poruke. Izrael isto uzvrati, a također ne pogodi ništa.
Treći stepen je kada Hamas ispali na stotine granata i pogađa mete, a onda Izrael vrlo žestoko uzvrati i pokuša ubiti nekog od predstavnika “islamskog džihada” i operativce Hamasa srednjeg nivoa, ali nikada ne gađa vrh Hamasa.
Četvrti nivo imali smo krajem 2008., 2012., i 2014. kada Izrael krene kopnenom akcijom, ali Izraelu nije u interesu da uništi Hamas, jer bi u tom slučaju stvorio jedinstvo Palestine. Ovo je više politički nego vojni obračun, žrtve su nažalost velike, ali u svakom slučaju oni ne žele uništiti jedni druge“, kazao je Zeko.
Kako komentarišete globalni odnos spram ovog pitanja i sukoba. Izrael ima daleko veću podršku?
“To je svjetska diplomatija. Taj sukob je vrlo teško riješiti, iako svi koji razmišljamo kažemo da Palestinci imaju apsolutno pravo. Ono zbog čega će Izrael definitivno imati problem je da sve veći broj Arapa koji žive u Izraelu koji se okreću selefizmu.
To nije zanemariv broj. Riječ je o mladim ljudima, koji se ne boje Izraela i povezani su društvenim mrežama. Koliko su ljuti na izraelsku vlast, toliko su ljuti i na palestinsku, bilo na Zapadnoj obali bilo u Gazi, jer su ti mladi ljudi shvatili da ih njihovi predstavnici ne žele, ne znaju ili ne mogu zaštititi, pa su frustrirani na njih.
Ta frustracija raste iz dana u dan. Jedina možda i loša tačka je što nemaju formalnog vođe, pa im prijeti osipanje. Bitno je reći da su to ljudi između 20 i 30 godina, finansijski nezavisni i relativno obrazovani. Oni su došli do zaključka da Izrael poznaje jedino silu. Ono što u principu stvara problem za izraelski sistem je što nemaju formalnog vođe i teško ih je pratiti. To će biti jedan od ključnih segmenata, a ti mladi ljudi će biti nosioci promjena u rješavanju problema.
Oni ne mogu naslijediti izdvojeni Hamas, jer žive u Izraelu i zasebni su. Često se žale na različit odnos i maltretiranja u Izraelu. Oni uvažavaju Izrael i nazivaju je demokratijom, ali vide da su nezaštićeni, a puno ih je. To je problem budućnosti“, kazao je.
Nazire li se kraj?
“Mislim da će se brzo ići ka smirivanju. Hamas želi malo respekta od Izraela. U principu obje strane su zrele da dogovore prestanak sukoba, ali je pitanje kako će se to izvesti. Hamas će dobiti na snazi kod svojih, Netanyahu kod svojih, a mrtve će malo oplakivati i najveću cijenu će platiti porodice stradalih“, kazao je Zeko.
U BiH se sve to gleda s nekog etno-religijskog osnova, kako vi vidite potrebu da se miješamo u sve i kakvi su odnosi religija spram ovog sukoba?
“Bio sam prisutan kada je jerusalemski biskup zamolio jordanskog kralja Abdulaha da zaštiti crkve u Jerusalemu. Jer imali smo slučaj paljenja crkve u Jerusalemu od strane desnog krila Židova. Obično se to završi na nekoj manjoj istrazi.
Žao mi je što i taj konflikt koji se dole dešava bezrazložno se prenosi ovdje. U taj sukob, nažalost mi se ubacujemo za interes jednodnevne politike, a to je sukob koji traje decenijama i nisu ga riješili najveći svjetski moćnici. I sada mi kao država tri hiljade kilometara udaljena, sa previše problema, hoćemo da se bavimo tim problemom.
U svemu tome žao mi je ljudi koji ginu, a ko se sjeća otvorenih ratova 2008, 2012… Niko. Mi se nekada ubacujemo tamo gdje mi kao mali ne možemo ništa. Nemamo potrebe biti učesnici ratova u Iraku, Siriji, jer to ne razumijemo.
I nije to utjecaj samo Izraela i Palestine, već se lome utjecaji Egipta, SAD, Sirije, a često se dole vode indirektni ratovi, gdje se povremeno udara na nekog drugog, kako bi se poslala poruka Iranu. To su sukobi na nekom višem nivou. Daleko višem od onog kojeg mi dostižemo“, zaključio je Zeko.