Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u autorskom članku za Euractive pisao je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, iznoseći svoje poznate teze o onome kako on to vidi i želi izmjene Izbornog zakona, ali i ostale reforme.
“Bosna i Hercegovina je na raskrižju uspjeha i neuspjeha svog europskog sna. Rat i secesija sigurno nisu put naprijed, ali ni održavanje statusa quo bez provođenja reformi dogovorenih s Europskom unijom”, piše Dragan Čović.
Iako je kako kaže Čović od kraja rata prošlo 25 godina, ukazao je da se u posljednje vrijeme čuju određeni politički predstavnici u Bosni i Hercegovini kako pozivaju na rat i odcjepljenje. Za njega to je iracionalan pristup koji mora biti snažno odbačen.
“Predan samo ostvarenju europskog puta kroz ispunjavanje 14 ključnih prioriteta Europske komisije, eliminirajući u izbornom zakonodavstvu diskriminaciju protiv manjina u sljedećim tjednima, uključujući ograničene ustavne izmjene, i čuvajući temeljne ustavne odrednice koje osiguravaju potpunu jednakost i paritet između tri glavne nacionalne zajednice – Bošnjaka, Hrvata i Srba. U 2016. godini sam, kao predsjedatelj tročlanog Predsjedništva, predao zahtjev BiH za članstvo u EU. Svjestan sam kako se pred nama nalazi težak put, ali taj put je olakšan kroz 14 prioriteta koje je istaknula Europska komisija“, napisao je Čović.
Dalje piše da evropske budućnosti nema bez promjena. Uz podršku SAD-a i EU Čović je uvjeren da BiH može postići uspjeh. Prema njegovom mišljenju to se može postići implementacijom presuda Suda za ljudska prava, s tim da je opet ključnim podvukao jednakopravnost tri naroda.
Eliminacija ili obezvređivanje ovog načela na bilo koji način doveli bi do propasti multietničke i multikulturalne Bosne i Hercegovine. To bi također prekršilo njezine temeljne vrijednosti i norme te bi bilo suprotno demokratskoj volji naših građana. Sumnjam kako bi bilo tko podupirao zemlju kojom bi dominirala isključivo jedna etnička skupina. Stoga, mi, predstavnici triju zajednica, moramo graditi međusobno povjerenje na jednak način kao što su to učinili naši EU partneri po koncu Drugog svjetskog rata, slijedeći put međusobnog pomirenja, priznanja i poštivanja. Naše izborno zakonodavstvo obeshrabrilo je velike dijelove građana Bosne i Hercegovine, uključujući i hrvatsku zajednicu u ovoj državi. Najmanja zajednica, po definiciji, najviše ovisi o vladavini zakona i povjerenju u institucije. Neustavno je da brojčano najveća zajednica odabire i odlučuje o tome tko će predstavljati najmanju konstitutivnu zajednicu, iako je upravo to ono što se događa Hrvatima i ostalima u Bosni i Hercegovini, napisao je Čović.