Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka, održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu.
Na ovom kongresu dogoverena je podjela Balkana i revidiran je mir između Rusije i Turske.
Turskoj je naloženo da se povuče i preda ogromne teritorije na području Balkana u korist Austro-Ugarske, Srbije, Crne Gore, Bugarske.
Najvažnija odrednica ovog kongresa za Bosnu i Hercegovinu je ta što je data da se okupira od strane Austro-Ugarske monarhije. Formalno do aneksije na BiH prava je polagao i sultan, što se može vidjeti i iz ugovora koji je potpisan na kongresu.
“Austro-Ugarska će zaposjesti pokrajine BiH i upravljat će njima. Kako austrougarska vlada ne želi da prima na sebe upravu Novopazarskog sandžaka, koji se prostire između Srbije i Crne Gore u pravcu na jugoistok, do iza mitrovice, to će u njemu i dalje ostati turska uprava. Pa ipak, da bi se s jedne strane osiguralo novo političko stanje, a s druge strane sloboda saobraćajnih puteva, Austro-Ugarska zadržava pravo za sebe, da na cijelom ovom prostoru starog bosanskog vilajeta drži garnizone i da u svojoj vlasti ima njegove vojničke i saobraćajne puteve.”
Na ovaj ugovor potpis su stavili predstavnici turske i austrougarske vlade. Turski predstavnici su također tražili napismeno da je sultan formalni valsnik bosanske zemlje. Istodobno u Sarajevu je počeo ustanak i organiziranje narodne odbrane.