Foto: Pixabay

Domaćih vrabaca je sve manje, prijeti nam “tiho proljeće”

Nova studija otkriva ogroman pad broja nekada rasprostranjene vrste.

Izgubljena je jedna od šest ptica od 1980. godine, a najteže pogođena vrsta je domaći vrabac, čija populacija je smanjena za polovinu, piše The Guardian.

Ostale vrste ptica takođe su pogođene velikim smanjenjem broja jedinki.

Jedna od šest ptica – što je gubitak od 600 miliona ptica ukupno – nestale su tokom manje od četiri decenije.

Među raširenim vrstama koje nestaju sa neba su i žuta pastirica (97m manje), čvorak (75m manje) i poljska ševa (68m manje).

Studija koju su proveli naučnici iz RSPB, BirdLife International i Czech Society for Ornithology analizirala je podatke za 378 od 445 ptičjih vrsta koje su odomaćene u EU i Velikoj Britaniji, otkrivši da je broj ptica gnjezdarica opao između 17% i 19% od 1980 do 2017.

Ukupno i proporcionalno smanjenje broja ptica naročito je značajno među vrstama koje se nastanjuju na poljoprivrednom zemljištu, prenosi BUKA.

Najteže pogođen je vrabac, koji je izgubio pola svoje populacije, dok je kod njegovog bliskog rođaka poljskog vrapca broj opao za 30 jedinki.

Razlog za smanjenje broja jedinki kod obje vrste jesu promjene u poljoprivrednim praksama, ali domaći vrabac je nestao i iz mnogih gradova. Razlozi nisu utvrđeni, ali vjerovatno se radi o nedostatku hrane, bolesti kao što je ptičja malarija i zagađenosti vazduha.

Sve intenzivnija poljoprivreda dovodi do gubitka staništa, a upotreba hemikalija izaziva veliko smanjenje broja insekata kojima se ptice hrane, što su razlozi opadanja mnogih populacija.

Naša studija je alarm za buđenje, jer postoji stvarna prijetnja od izumiranja i ‘tihog proljeća’“, kazala je Fiona Burns, glavna autorica studije i naučnica koja se bavi zaštitom vrsta u organizaciji RSPB.

Burns je kazala da je sljedeći sastanak posvećen UN konvenciji o biološkoj raznovrsnosti ključan za stvaranje jakog okvira za sprečavanje istrebljenja i za povratak izgubljenog obilja mnogih vrsta.

Naučnici koji su radili istraživanje ističu da je potrebna široka društvena akcija kako bismo sačuvali prirodu i smanjili uticaj klimatskih promjena, što znači da treba da postavimo ambicioznije ciljeve kada je u pitanju ekološki prihvatljiva poljoprivreda, zaštita životinjskih i biljnih vrsta, održivo šumarstvo i ribilov, i proširivanje mreže zaštićenih područja.

Dok je ukupno izgubljeno 900 miliona ptica, pojedine vrste su povećale svoj broj uglavnom zahvaljujući naporima na njihovoj zaštiti i smanjenju upotrebe štetnih pesticida.

Običnih ptica je sve manje i manje, većinom zbog toga što teritorije od kojih zavise bivaju opustošene od strane ljudi. Priroda je istrijebljena sa naših poljoprivrednih zemljišta, mora i gradova. Vlade širom Evrope moraju uspostaviti zakonski obavezujuće ciljeve za oporavak prirode. Inače će posljedice biti katastrofalne, uključujući i našu vrstu“.