Džaferović u Vukovaru: Grad posebnog pijeteta i grad heroj, o situaciji u BiH bilo koji drugi dan na drugom mjestu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović danas prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara, na 30. godišnjicu pada tog hrvatskog grada.

Džaferović je poručio da je Vukovar grad posebnog pijeteta i grad heroj.

Želim da učešćem u koloni sjećanja na žrtve Vukovara i polaganjem cvijeća na memorijalnom groblju iskažem svoje poštovanje prema braniocima Vukovara i prema žrtvama velikosrpske agresije. Žrtve zaslužuju poštovanje i pravdu, a zločinci zaslužuju kaznu“, dodao je.

Član Predsjedništva BiH je istakao da do danas nisu odgovarali svi koju su učinili zlo Vukovaru te da ne treba odustati od traženja pravde sve do samog kraja.

I nakon 30 godina svježe su slike barbarskog razbijanja, bombardiranja i rušenja Vukovara. Te slike i apel za pomoć obišli su cijeli svijet. Odgovorni u svijetu nisu prepoznali šta se dešava i nisu reagirali. Zlo, velikosrpska agresija kasnije se raširila i na druga područja Hrvatske i cijelu BiH.

Izvršeni su masovni zločini i sve je kulminiralo genocidom u Srebrenici. Ovo je poruka za današnji svijet i za trenutke koje proživljavamo u regionu. Treba na vrijeme reagirati i odvraćati zlo“, izjavio je Džaferović.

On se zahvalio svima koji svake godine učestvuju u maratonu Vukovar – Srebrenica i na taj način odaju počast i žrtvama genocida u Srebrenici.

Na novinarsko pitanje kako komentariše aktuelnu političku situaciju u BiH, Džaferović je zamolio novinare da se ne ljute, ali da će o tome govoriti bilo koji drugi dan na nekom drugom mjestu.

Došao sam da odam poštovanje žrtvama i stat ću na tome. Danas je Dan sjećanja na žrtve Vukovara“, poručio je.

Vukovar obilježava 30 godina od sloma herojske odbrane grada i agresije bivše JNA i srpskih paravojnih jedinica, u kojoj je poginulo i nestalo 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Grad na Dunavu bio je pod opsadom 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. novembra 1991. njegovom okupacijom, koja je potrajala sve do 15. januara 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon koje su se Vukovarci konačno vratili svojim domovima, koje je prije toga trebalo obnoviti.

Stanovnici su bili bez struje i urednog snabdijevanja vodom i hranom, dok je na grad svakodnevno padalo stotine projektila uz tenkovske i zračne napade.