Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za produženje mjere pritvora osumnjičenom Nedimu Uzunoviću, donio je rješenje kojim je odbijen prijedlog Tužilaštva, te je osumnjičenom direktoru Bosnalijeka Nedimu Uzunoviću ukinut pritvor.
Prema osumnjičenom Nedimu Uzunoviću određene su mjere zabrane i to:
• zabrana napuštanja mjesta boravišta odnosno Kantona Sarajevo bez prethodnog odobrenja Suda.
Osumnjičeni ne može promijeniti prebivalište, odnosno boravište bez prethodnog odobrenja Suda.
Osumnjičenom se privremeno oduzimaju putne isprave uz zabranu izdavanja novih, te mu se zabranjuje prelazak državne granice uz korištenje lične karte;
• zabrana prilaska zgradi Bosnalijeka d.d. Sarajevo i svim njenim poslovnim jedinicama na 100 metara;
• zabrana sastajanja ili na bilo koji način kontaktiranja (posredno ili neposredno) sa svjedocima i saosumnjičenim kao i sa sadašnjim i bivšim uposlenicima Bosnalijeka d.d. Sarajevo, te članovima nadzornog i upravnog tijela Bosnalijeka d.d. Sarajevo kao i sa njemu poznatim saizvršiocima i drugim saučesnicima u izvršenju predmetnog krivičnog djela uključujući i približavanje istima na udaljenosti ispod 100 metara.
“Izrečene mjere trajat će dok za njima postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ako nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je izrečena kazna zatvora, odnosno do drugačije odluke Suda.
Kontrola opravdanost izrečenih mjera vršit će se svaka dva mjeseca, a osumnjičeni je posebno upozoren da mu može biti određen pritvor ukoliko ne bude postupao u skladu sa svim izrečenim mjerama”, saopćeno je iz Suda BiH.
Podsjetimo, uz Tužilaštva BiH 9. decembra potvrđeno da je određen pritvor Uzunoviću, koji se tereti za organizovani kriminal, sklapanje štetnih ugovora i pranje novca.
“Tužilaštvo smatra da u ovoj fazi svi dokazi ne bi trebali biti dostavljeni odbrani”, istakla je tada Adrović .
Dodala je kako istraga obuhvata 30 osumnjičenih za krivična djela u dvije organizovane grupe.
Dvije organizovane grupe
Tužiteljica Adrović je istakla kako se prva grupa sumnjiči za prikrivanje nelegalno stečenih sredstava i implementiranje u legalne finansijske tokove.
Većinom je riječ o članovima porodice.
“Nedim Uzunović je angažirao offshore firmu Impericon Allience sa Sejšela za obavljanje konsalting usluga, što nije urađeno. Novac se prenosi na privatni račun Uzunovića, idu ulaganja prema računima supruge, oca, sestre, suprugine sestre, punca i tako dalje. Novac se dalje troši na kupovinu nekretnina“, naglasila je tužiteljica Adrović.
Druga kriminalna grupa sačinjava pravna i poslovna lica, istaknuto je u sudnici.
Kako je pojašnjeno riječ je o sumnjivim transakcijama iz drugih država Malte, Češke, Švicarske, Bermuda, Kipra, Rusije, Sejšela i drugih država.
“U ovom predmetu upućeno je preko 20 međunarodnih zamolnica“, rekla je tužiteljica Adrović.
Pozvala se i na izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu od 2005. do 2013. godine, u vrijeme kada je Vlada FBiH bila većinski vlasnik, gdje je uočeno poslovanje na štetu društva.
Stotine hiljada eura na računima članova porodice
“Svrha uplata za marketing i konsalting nije ispoštovana. Pregledom finansijske dokumentacije, vještak je utvrdio da nije namjenski trošen novac, odnosno da firma Imperikon nije izvršila preuzete obaveze“, ustvrdila je tužiteljica Adrović u sudnici.
Dodala je kako je osam miliona osamsto četrdeset i devet hiljada KM je iznos štete Bosnalijeka, od toga 3 miliona 156 hiljada koristi Uzunovića.
“Putem internet bankarstva operiše se novcem. U Hrvatskoj prema supruzi, Šukalo Azizu, sestri u BiH, pozajmljuje se novac vlastitoj firmi u Njemačkoj. Puncu uplaćuje oko 169 hiljada američkih dolara, on dalje uplaćuje novac svojim kćerkama. 40 hiljada dolara i 40 hiljada eura zbog poklona se isplaćuje supruzi na račune u Moskvi”, naglasila je tužiteljica Adrović.
Istakla je i da je revizorska kuća utvrdila nezakonito izvlačenje novca. Navela je primjer transakcije izvršene u Moskvi na račun firme Impericon, koja se inače bavi razvojem i instalacijama opreme za hidrocentrale.
“Zbog toga je internet bankarstvo razlog zbog kojeg tražimo pritvor, jer bi mu boravkom na slobodi sve to bilo dostupno. Kada smo saslušali neke tada svjedoke, a sada osumnjičene i pitali ih o razlozima uplate nisu imali odgovore. Zbog toga su danas u svojstvu osumnjičenih u ovom predmetu”, rekla je tužiteljica Adrović.
Saslušanja u istrazi vršena i u Češkoj i u Sloveniji
Kao dio ključnog dokaznog materijala koji je Tužilaštvo dijelom predstavilo u sudnici, u okviru prijedloga za određivanje pritvora sačinjenog na 31 stranici spominje se i ugovor sa kompanijom CV Protect Moskva, koja je i danas najznačajniji kupac Bosnalijeka.
Dat je i uvid u analitičku karticu u periodu od 6.12.2016. do 19.01.2017. godine.
“Utvrdili smo da je 19 miliona KM plaćeno Bosnalijeku, ali na broj fakture koja ne odgovara nijednoj od 55 faktura”.
Tužiteljica Adrović je istakla da dokazi nisu dostavljeni blagovremeno, da su bile vidljive promjene u plaćanju zbog dolazaka SIPA-e.
“15.05. 2017. godine potražuje SIPA materijale, a odgovor dobivamo 21.06.2017. godine. Dakle, 36 dana nakon našeg potraživanja. I u ovom momentu dok smo u sudnici u toku su pretresi SIPA-e u prostorijama Bosnalijeka. Saradnja nije bila dobra, odvlačila je vrijeme. Kako se dionice Bosnalijeka kupuju novcem Bosnalijeka, i na to pitanje koje je često u javnosti imamo odgovor”, kazala je tužiteljica Adrović.
Dodala je da je Finansijska policija FBIH u svoj izvještaju istakla da je naredba djelimično izvršena zbog opstrukcija nadležnih u Bosnalijeku.
“Inspektorima su na uvid date samo šture informacije”, kazala je tužiteljica Adrović.
Pritvorski razlozi za Tužilaštvo su i ti sto se prvi put Uzunović suočio sa stvarnim činjenicama, kao i ogroman novac na računima zbog čega smatraju u Tužilaštvu da bi mogao pobjeći.
Dodatni razlog je jer Tužilaštvo tek treba da utvrdi raspolaganje novcem i kako je implementiran u legalne tokove.
Tužiteljica Adrović je istakla da imaju dokaze da se ogromna količina novca digla sa računa u Hrvatskoj, kao i da iz Rusije postoje potraživanja nadležnih organa u pogledu aktuelnih postupaka u ovoj zemlji.
Adrović je rekla i da su ih uposlenici iz Bosnalijeka obavijestili o kamionima koji čekaju na isporuku, zbog potpisa Uzunovića, na što je istakla da je Tužilaštvo dalo mogućnost da se svi neophodni papiri dostave Uzunoviću pritvoru kako posao ne bi trpio.
“Bilo mi je žao tih ljudi, njegovog oca koji mi je kroz suze rekao da zna o čemu se radi, ali da je to nešto protiv čega se cijeli život borio”, zaključila je tužiteljica Adrović tokom obrazlaganja prijedloga mjere pritvora.
Branilac Uzunovića: Lično sam dostavljao podatke Tužilaštvu
“Istraga u ovom predmetu počela je još 08.03.2018.godine”, istakao je branilac Uzunovića Mirsad Crnovršanin.
Dodao je da ono na što materijalni dokazi odbrane u ovom predmetu isključuje stavove Tužilaštva.
“Tu je nekoliko vještačenja neovisnih svjetskih revizorskih kuća. Veliki broj lica u ovom predmetu je saslušan, svako od tih lica se tereti da je primalo određeni iznos, pa su se branili šutnjom ili kažu mi ne znamo, i ne nalaze se danas ovdje, nego Uzunović koji sve vrijeme zahtijeva i insistira na saradnji s Tužilaštvom i Sudom”, konstatovao je branilac Crnovršanin.
Dodao je da od prvog momenta iznose aktivnu, a ne pasivnu odbranu. Uložio je ne nekoliko materijalnih dokaza, za koje je Tužilaštvo upitalo kako se i na koji način tako dolazi do informacija, kada timovi SIPA-e to nisu uspjeli.
Prijedlog tužilaštva branilac je ocijenio paušalnim, apstraktnim.
“Ne znam na koji način ćete izvršiti provjere navoda iz prijedloga”, upitao je branilac sudiju za prethodni postupak.
“Prije 2,5 godine smo dostavili nalaz i mišljenje sudskog vještaka u kojem je ukazano na sve transakcije o kojima ovdje Tužilaštvo govori. Revizorski izvještaji su obuhvaćeni ovim nalazom i mišljenjem“, rekao je advokat Mirsad Crnovršanin.
Tužiteljica Adrović je istakla kako je iznenađena prigovorom odbrane zbog toga što u sudnici nisu i članovi porodice Uzunovića u svojstvu osumnjičenih za koje se traži pritvor. Postavila je i pitanje koja je dokumentacija dostavljena nakon što je donešena odluka da se vrši finansijska istraga.
“Što se tiče dokumentacije sve je opisano na stranicama dva, tri. Statut, finansijski izvještaji za 2015, 2016,2017. godinu, izvještaj nezavisnog revizora, bilance stanja i uspjeha. Deloit je angažiran, jutros sam dobio elaborat u kojem se konstatuje da je priloženi finansijski izvještaj pokazuje objektivno i fer poslovanje”, kazao je u sudnici advokat Crnovršanin.
Dodao je da ne postoji valjan razlog za pritvor niti ima ijedan svjedok na kojeg bi Uzunović mogao uticati da ne svjedoči protiv njega:
“Izvodi iz banaka, računi sve je dostavljeno od strane Bosnalijeka. Nikada pripadnici SIPA-e nisu vraćeni ako su imali naredbu Suda ili Tužilaštva, svaki put su dobili dokumentaciju”.
Konstatovao je da Uzunović nikada nije bio u Češkoj. Upitao kakva je veza Uzunovića sa Maltom, kakva sa kompanijom KBC-e, ukoliko nema čvrste veze u pogledu tih okolnosti.
“Zbog čega nije Tužilaštvo donijelo zaključak o obustavi, ako im nije bilo sve dostupno”, upitao je branilac.
“Svi su stali u Bosnalijeku da zaštite direktora jer znaju da bi određivanje pritvora naštetilo poslovanju kompanije”, dodao je advokat Uzunovića.
Također je istakao da Tužilaštvo ne cijeni bilo šta, Sud je taj koji cijeni, a Tužilaštvo nudi dokaze.
Prodaja potraživanja zbog eura
U sudnici se u dva navrata obratio i osumnjičeni Uzunović.
“KM i euro su vezani i taj odnos se ne mijenja. Ruska rublja je u stalnom mijenjanju. Rublja je pala i za 30,50, i 100 posto. Ono što bismo fakturisali u rubljama, recimo 100 miliona, naplatili bi tek 60 miliona u KM. Pokušali smo da radimo s našim bankama ali niko nije htio da rizikuje, a svemu je razlog odnos Rusije i Ukrajine. Mi smo tražili način kako da to uradimo. Na sjednici nadzornog odbora smo donijeli odluku da prodamo rublje u euro. Nije prodaja bila zbog firme CV Protect nego zbog kupovne moći stanovništva koja je bila sve lošija, zbog toga je prodaja potraživanja vršena u eurima”, kazao je u Uzunović u sudnici objašnjavajući brojne izazove sa kojima se kao kompanija koja 75 posto proizvoda plasira na rusko tržište.
Njegov advokat je istakao i tvrdnju da je moguć krah firme jer je Uzunović jedini koji ima deponovane potpise kod dobavljača.
“Pogledajte stanje u Bosnalijeku 2010. godine, tada je bilo 600 zaposlenik, u 2021. godini taj broj je 840 zapslenih. Taj broj dovoljno govori o uspješnom poslovanju Uzunovića”, kazao je Crnovršanin.
Tužiteljica Adrović je prigovorila da je konfuzan, ko i kako dolazi u odbore, da je Bosnalijek bio gigant, da to nije firma jednog lica, te da ukoliko sve ovisi od jedne osobe tu nešto ne štima.
Branilac Uzunovića je istakao i da ne postoje naručite okolnosti, posljedice po pravno društvo te još jednom ponovio da su spremni svaki dokument uz naredbu Tužilaštva dati.
“Zbog predostrožnosti, predlažem mjere zabrane napuštanja BiH uz odobrenje da može periodično odlaziti zbog potpisivanja ugovora”, zaključio je branilac.