Nekoliko sati nakon što su ruski projektili prvi put pogodili ukrajinske gradove 24. februara, zapovjednik njemačke mornarice Terje Schmitt-Eliassen dobio je obavijest da uputi pet ratnih brodova pod njegovim zapovjedništvom u bivšu sovjetsku republiku Latviju kako bi pomogao zaštititi najranjiviji dio istočnog krila NATO-a, piše Reuters.
Brza depeša bila je dio njemačkog pokušaja da pošalje “sve što može ploviti na moru”, kako je to opisao glavni šef mornarice, u obranu područja koje vojni stratezi dugo smatraju najslabijom točkom saveza.
Iznenadni odlazak plovila pokazao je kako je ruska invazija NATO i Njemačku vratila u novu stvarnost i suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata, piše Reuters.
”Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku”, kaže Schmitt-Eliassen.
Ukupno 12 ratnih brodova s oko 600 mornara na brodu trebali bi započeti s operacijom čišćenja mina u narednim danima, prenosi Index.
“Nova normalnost”
Dana 16. februara, kada su obavještajni podaci pokazali da je invazija neizbježna, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je sadašnju eru “novom normalnošću”.
Cijela situacija na svijetu uvelike sliči na povratak u prošlost, piše Reuters.
Osnovan 1949. godine za obranu od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada širom Europe.
Nakon što se mučio pronaći novu ulogu nakon Hladnog rata, suprotstavljajući se terorizmu poslije napada 11. septembra na Sjedinjene Države 2001. i nakon ponižavajućeg povlačenja iz Afganistana 2021., NATO se vraća u obranu od svog izvornog neprijatelja.
Ali postoji razlika. Kina, koja se razdvojila sa Sovjetskim Savezom tijekom Hladnog rata, odbila je osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, koju Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”.
A stari nacrti Hladnog rata više ne funkcioniraju jer se NATO širio na istok od 1990-ih, dovodeći bivše sovjetske države — uključujući baltičke države Latviju, Litvu i Estoniju 2004. godine.
Početkom februara Kina i Rusija izdale su snažnu zajedničku izjavu u kojoj odbacuju širenje NATO-a u Europi i dovode u pitanje međunarodni poredak predvođen Zapadom.
“Došli smo do prekretnice”
Izravna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla bi dovesti do globalnog sukoba.
“Došli smo do prekretnice”, rekao je umirovljeni njemački general Hans-Lothar Domroese, koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava u nizozemskom gradu Brunssumu.
“Imamo Kinu i Rusiju koji sada djeluju zajedno, hrabro izazivajući Sjedinjene Države za globalno vodstvo. … U prošlosti smo govorili da odvraćanje djeluje. Sada se moramo zapitati: Je li dovoljno odvraćanje”, rekao je.