Odbrana je u završnim riječima zatražila od Kantonalnog suda u Sarajevu da oslobodi Veljka Papića optužbi za zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u sarajevskim naseljima Grbavica i Kovačići tokom 1993. i 1994. godine.
Zorana Čarkić, Papićeva braniteljica je u nastavku iznošenja završne riječi kazala da optužnica nema potkrepljujuće dokaze, da se pominju intenzivna borbena dejstva za koja nema dokaza.
“Za većinu dokaza, činjenica, tereta, svi svjedoci osim jednog su mrtvi“, kazala je Čarkić.
Dodala je da su se tokom samog dokaznog postupka pojavile razne sumnje, kontradiktornosti koje se ne mogu zanemariti ili smatrati nebitnim te da je nekoliko svjedoka davalo u dva navrata različite podatke.
Osvrćući se na tačku optužnice koja Papića tereti da je u proljeće 1994. godine naredio pripadnicima radnog voda da sa vrha “Crvene zgrade“ skinu zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine (ABiH) sa ljiljanima, kazala je da prijetnja ubistvom uz naredbu za skidanje zastave ničim nije dokazana.
“Za većinu tačaka nema definisane radnje koja bi predstavljala ratni zločin“, kazala je Čarkić.
Dodala je da se “radi o optužnici za ratni zločin koja se zasniva na izjavama jednog svjedoka, koji je svjedočio suprotno od ostalih”.
Prema procjeni Odbrane, iz izjava brojnih svjedoka se vidi da optuženi nije rukovodio niti izdavao naredbe radnom vodu te da Tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje ko jeste rukovodio radnim vodom.
Odbrana je dodala da je nemoguće zanemariti izjave tri svjedoka koji su kazali da nisu bili pod kontrolom optuženog.
“Smatram da nijedna odluka osim oslobađajuće ne može proći, iz razloga što nijedna tačka optužnice nije razjašnjena bez sumnje“, navela je Čarkić, kao i da Odbrana predlaže da se optuženi Papić oslobodi.
Suđenje Papiću je ponovo počelo pred Kantonalnim sudom nakon što je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo osuđujući dio prvobitne presude kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Optužnica tereti Papića da je, u periodu od maja 1992. do kraja 1994. godine, na području sarajevskih naselja Grbavica i Kovačići, koristeći položaj komandanta Treće čete Prvog bataljona u sklopu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), izdavao naredbe te prinudio na rad civile nesrpske nacionalnosti, tako što ih je svakodnevno, protivno njihovoj volji, uz fizičko i psihičko zlostavljanje, prisiljavao na obavljanje teških i ponižavajućih fizičkih poslova, najčešće na prvoj borbenoj liniji, izlažući ih opasnosti po život.
Izricanje presude je zakazano za 21. mart.