Malo je poznato da je na prostoru Sarajeva zabilježena tradicija paljenja svijeća kod muslimana, koja nije utemeljena u islamu, ali jeste u suživotu sa drugim narodima sa kojima su sarajevski muslimani provodili vrijeme i koji su se međusobno poštovali.
Prema svjedočanstvu Koste Hormanna, sarajevski muslimani su održavali jedan karakterističan običaj koji se sastojao u paljenju svijeća u prazničnim, “mubarek” večerima.
I Ivan Zovko je u svom tekstu “Običaj šaranja svijeća u mubarek večerima u Sarajevu” zabilježio slično opažanje, ali ne govori o paljenju šarenih svijeća, već o nastanku običaja bojenja svijeća i tumači ga kao zamjenu za običaj šaranja uskršnjih jaja.
Kada je dio bosanskog stanovništva primio islam, teško se odricao starih i duboko uvriježenih običaja. Zato je upućena molba sultanu da bosanskim muslimanima odobri da zadrže običaj bojenja jaja.
Sultan im je djelimično udovoljio i odobrio bojenje svijeća umjesto jaja.
Sa zalaskom sunca dolazi ramazan: Miris somuna sa Alifakovca kao simbol ramazana u Sarajevu
Ramazan je mjesec ibadeta, molitvi, pokajanja, praštanja i duhovnog uzdizanja i u ovom mjesecu post je obavezan za sve punoljetne i zdrave muslimane koji nisu na putu i dužni su postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca.
Sa zalaskom Sunca večeras nastupa ramazan 1443. godine po Hidžri. Tu noć se klanja prva teravija, a prvi dan posta je u subotu, 2. aprila 2022. godine.
Post je naređen 2. godine po hidžri. Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr.
Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata.
Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.
Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak.
Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke.
Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: “Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa“.
U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.
Radost ramazana će uljepšati ezani sa sarajevskih džamija, što će se nastaviti i svaku večer ovog mubarek mjeseca.
Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. Post traje mjesec dana te se na taj način čisti duša i tijelo.
Iftar je zapravo više od same večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo.
Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme. Nakon iftara popije se kafa a džematlije se spremaju na teravih-namaz u najbližu džamiju.
Za ramazan se pripremaju jela koja su specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta.
Vrijedne ruke sarajevskih pekara će upotpuniti mjesec milosti i oprosta. Poseban miris somuna tokom mjeseca ramazana osjeti se u mahalama širom Sarajeva, a sve kreće iz jedne od najstarijih pekara koja se nalazi u jednoj od najstrmijih ulica našeg grada.
Vlasnik ove pekare, koja pravi najukusnije somune je Suad Aljović, a umijeće je nasljedio od svog oca Bećira Aljovića. Kod sarajevske raje poznata je i kao “Bećina pekara”.
Redakcija Sarajevske sehare svim muslimanima i muslimankama želi da predstojeće mubarek dane provedu u zdravlju, duševnom miru i blagostanju.
Ramazan Šerif Mubarek Olsun!