Foto: FB

Foto/ Na Vijećnici projektovana o opsadi glavnog grada nazvana “Sarajevske ruže”

Na eksterijeru objekta sarajevske Vijećice, večeras u 20 sati je upriličena video projekcija “Sarajevske ruže”.

Kao i sve narednih dana, povod je 30. godišnjica od početka ratne opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.

“Sarajevske ruže” su video projekcija Centra za postkonfliktna istraživanja, s imenima i crtežima djece ubijene tokom četvorogodišnje opsade grada, uz fotografije Velije Hasanbegovića i grafički dizajn Šejle Bratić.

Dvodnevna manifestacija obilježavanja 30. godine od najduže opsade jednog grada u modernoj historiji počela je danas u Vijećnici otvaranjem izložbe fotografija Paula Lowea, britanskog reportera koji je između 1992. i 1996. godine ovjekovječio objektivom mnoge prizore iz mukotrpne svakodnevice stanovnika u opsjednutom i razaranom gradu.

Za sutra u Vijećnici je najavljena međunarodna konferencija “30 godina poslije – Sarajevo”.

Brojni učesnici govorit će o opsadi Sarajeva, ratu u Bosni i Hercegovini, procesuiranju ratnih zločina, kulturi sjećanja i otporu kulture u ospjednutom gradu te o budućnosti u miru.

“Čaršaf koji život znači”

Možda nije prva stvar koja vam padne na pamet kada spomenete čaršaf spašavanje života, ali je čaršaf od 1992. godine u Sarajevu imao posebnu namjenu.

Možda bi prvo pomislili krevet, spavanje, i slično, ali čaršafi u Sarajevu su doslovno spašavali hiljade života.

Od danas na pojedinim raskrsnicama ponovo čaršafi, i nije ugodno ih gledati i sjećati se prokletnih vremena kada smo na tim mjestima pretrčavali ulice.

Radi se o performansu u ulici Kulovića, a u svrhu obilježavanja 30 godina od opsade glavnog grada.

Konstantnim snajperskim napadima Sarajlije su bile izložene godinama, a zbog jedne tako obične stvari poput čaršafa mnogi od nas danas hodamo ovim gradom.

Ostali smo bez mnogo naših sugrađana, komšija, prijatelja, rodbine zbog snajperskih napada i to samo dok su pokušavali da olakšaju život, išli po vodu, hranu i slično.

Večeras “čaršaf koji život znači” u ulici Kulovića je mjesto na kojem je projektovana multimedijalna izložba fotografija iz opkoljenog Sarajeva.

Možete vidjeti brojne fotografije koje možda niste imali priliku ranije gledati, ali i brojne fotografije poznatih ličnosti poput Bakira Nakaša.

Ispod vam donosimo fotografije nekoliko kadrova.

“Kuhinja pod opsadom”

Također, Sarajlije i turisti večeras su imali priliku degustirati jela koje su naši građani jeli u opkoljenom Sarajevu.

Osim svakodnevnog straha ono što posebno je ostalo zacrtano u glavama svih nas je glad i spravljanje jela od “ničega”.

Tako svi znamo za potresne priče poput jela suhog hljeba dok mirišemo odavno praznu konzervu nareska…

Tokom opsade namirnice su izuzetno teško dolazile do naših građana, a humanitarna pomoć uglavnom se sastojala od hrane koja je bila aspolutno bezukusna.

Bitno je napomenuti i da je ta ista humanitarna pomoć često završavala u rukama moćnika koji nakon rata važe za velike biznismene.

Tokom ta 44 mjeseca Sarajke su porodicama pripremale jela koja s pravom danas možemo nazvati “čarolijama”. Kao što rekosmo jela od “ničega”, jela sa minimalno sastojaka, od nekvalitenih namirnica, bez začina hranila su gladna usta opkoljenih Sarajlija.

Na platou ispred Pozorišta mladih danas je povodom obilježavanja 30 godina od početka najduže opsade u modernoj historiji održana degustacija jela “Kuhinja pod opsadom”.

Kakva smo jela imali priliku degustirati možete pogledati na fotografijama ispod.

Bogat i raznovrsan program obilježavanja 30 godina od početka opsade

Skupština i Vlada Kantona Sarajevo, zajedno sa brojnim kantonalnim institucijama, posebno onim iz oblasti kulture, pripremili su bogat i raznovrsan program obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva, pod nazivom “Opsada Sarajeva 1992-2022. – Dani sjećanja“.

Sadržaji koji će biti realizirani od 4. do 9. aprila predstavljeni su na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su se medijima, osim čelnika kulturnih instoitucija, obratili premijer KS Edin Forto i ministar kulture i sporta KS Samir Avdić.

Kao neko ko je proveo tri godine pod opsadom u Sarajevu, pored svakodnevne borbe za preživljavanje, jedna od najvećih frustracija je bila objasniti nekome ko nije tu šta se zapravo dešava“, rekao je premijer Forto.

Osvrnuvši se na fotografiju s plakata koji najavljuje manifestaciju, objasnio je da se radi o čovjeku koji nije mogao otići na sprovod voljene osobe jer su padale granate i onda je dobacio buket do mjesta gdje on treba da bude.

Morate biti tu da bi znali šta se događa. Ta frustracija je nekako oživjela u zadnjih par mjeseci, kada pokušavam da shvatim kako je ljudima koji su danas u opkoljenim gradovima na istoku Evrope i do koje mjere se mi možemo staviti u njihov položaj i shvatiti šta se zapravo dešava: opkoljeni, u ovome trenutku sravnjeni sa zemljom, bez struje, vode, osnovnih namirnica, stvarne pomoći i nade kada će se završiti i šta će se dogoditi.

Upravo zbog toga, aktuelnije nego ikad, moramo se vratiti u onaj period i pokušati ispričati šta se zapravo desilo, kako smo se osjećali, zašto su ljudi ubijeni. Moramo to staviti u najnoviji kontekst nove prijetnje.

Fašizam ne spava, nego mi ako zaspimo, on će opet doći. Zbog toga je veoma bitno da institucionalno gajimo kulturu sjećanja i pokušamo objasniti ne samo ovu fotografiju, nego i sve one slike koje smo doživjeli za vrijeme opsade“, kazao je premijer Forto.

Foto: Vlada KS
Foto: Vlada KS

Ministar Avdić rekao je da potresne slike koje gledamo iz Ukrajine podstiču sjećanja na period agresije na BiH, koji se nikada ne smije zaboraviti.

Kroz generacije trebamo da prenosimo šta je to, koje je to zlo, za koje kažu da se u 21 stoljeću i ovome digitalnom svijetu ne može desiti. Može, nažalost, savremenici smo tog vremena. Treba da se sjetimo onih koji nisu sa nama, onih koji su položili ono najvrijednije i dali svoje živote za državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj danas živimo. Dugujemo im dok smo živi“, naveo je ministar Avdić.

Jedan od domaćina programa bit će i Narodno pozorište Sarajevo, čiji je direktor Dino Mustafić danas kazao da imamo etičku obavezu da se sjećamo opsade Sarajeva.

Podsjetio je da se grad u tim vremenima branio i vrlo intenzivnim kulturnim životom.

Neki od protagonista umjetnosti pod opsadom, nažalost, više nisu s nama i ovo jeste prilika da se i njih sjetimo i izrazimo duboko poštovanje za sve što su uradili tih godina na scenama, na koncertima, u galerijama…”, rekao je Mustafić.

Dodao je da je april za građane Sarajeva poseban mjesec s obzirom na brojne dane koji se vežu za blisku i daleku prošlost grada. Podsjetio da je u periodu opsade izvedeno nekoliko hiljada umjetničkih programa, a da ih je, mjereći u brojkama, odgledalo više od pola miliona ljudi.

Na stotine premijera, koncerata, izložbi, ali i dolazaka naših kolega iz regiona i cijeloga svijeta u opkoljeno Sarajevo su nama u tim ratnim danima mnogo značili.

Bio je to onaj trenutak naše uzvišenosti, solidarnosti i kreativnosti, zahvaljujući čemu, uz fizički otpor branilaca Armije BiH, je i othranjena vjera u kosmopolitsko, evropsko i otvoreno Sarajevo. Toga ćemo se mi sjećati u periodu od 4. do 9. aprila”, naveo je Mustafić.

Kako je objasnio, već 4. aprila u ulici Kulovića će u multimedijalnoj instalaciji biti rekonstruirana scenografija koja je dobro poznata Sarajlijama. To su velika bijela platna koja su štitila od snajperskih hitaca.

Bit će napravljena poveznica sa zgradom Pozorišta, u kojem će biti održana Akademija sjećanja, tokom koje će biti iskazana solidarnost sa Kijevom i drugim ukrajinskim gradovima.

Rekao je da će program biti zaokružen 9. aprila, kada će solisti i hor NPS te Sarajevska filharmonija izvesti iznimno zanimljiv repertoar, što će na neki način biti prva kanonizacija onoga što je naše muzičko blago i kulturno-historijsko naslijeđe.

Mustafić je napomenuo da pored NPS-a program pripremaju i brojne druge institucije. Naglasio je da je pripremljeno mnoštvo izložbi, promocija knjiga, prikazivanje filmova iz tog perioda…

U tom periodu nemogućih uvjeta stvarala se dobra umjetnost“, potcrtao je Mustafić, kazavši da se na ovaj način žele reafirmisati vrijednosti koje su branjene u Sarajevo devetestih godina.

Direktor Bosanskog kulturnog centra KS Jasmin Duraković kazao je da je institucija na čijem je čelu pripremila veoma kvalitetan program. Između ostalog, pomenuo je izložbu “Pravednici“ i filmove koji će biti prikazani u saradnji s Obala Art Centrom.

Značajnu ulogu u obilježavanju imat će i Sarajevska filharmonija, čiji direktor Vedran Tuce je već za 4. april najavio prigodan koncert, a sami kraj, 9. aprila Filharmonija će dati doprinos veselijem koncertu pod nazivom Sarajevo ljubavi moja, na kojem će biti izvedena djela popularne muzike iz sarajevskog zlatnog doba.

To je u jednu ruku kao jedan novi početak. Nećemo završtiti tragično, završit ćemo veselo, jer je to sedmica u kojoj Sarajevo i slavi određene datume, tako da će to biti adekvatan završetak. Jer, Sarajevo je pjevalo, igralo i sviralo i u najtežim vremenima“, rekao je Tuce.

Među programima predviđenim u okviru Dana sjećanja su i otvaranje novih 100 metara „Tunela spasa“, degustacija jela spremljenih po receptima iz rata, podjela besplatnih ulaznica za Muzej ratnog djetinjstva…

Danas je rečeno da programe pripremaju i brojne druge institucije, poput MESS-a, SARTR-a, Fonda memorijala, Muzeja ratnog djetinstva, Kina Meeting Point, Pozorišta mladih, Civilne zaštite KS, Srednje muzičke škole…