Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nije obaviještena o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD), te da je “razočarana”.
Nije krila iznenađenje odlukom Sjedinjenih Država i da je razlog korupcija.
Za sebe je kazala da čitav život radi pošteno.
“Mene stavili na ‘crnu listu’? Ja i Asim Sarajlić? Ne znam, nisam ništa čula. Ja sam kući, nisam dobro, na bolovanju sam od posljednjih dešavanja (smjene).
Iznenađena sam. Kakva korupcija? Ne znam odakle to. Čitav život radim pošteno. Ja nikad ni od kog nisam žute banke uzela. Vrlo sam razočarana“, kazala je Tadić za Radio Slobodna Evropa.
Ko je Gordana Tadić?
Gordana Tadić je rođena 1962. godine u Živinicama, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine, a pravosudni ispit je položila 1995. godine.
Od augusta 1985. godine do sredine 1995. godine obavljala je pravne poslove u Rudniku mrkog uglja “Đurđevik“ u Đurđeviku.
Od sredine 1995. godine do početka 1998. godine radila je kao stručni saradnik, prvo u Općinskom sudu, a zatim u Općinskom tužilaštvu Živinice.
Od 1997. godine do 2003. godine obavljala je dužnost zamjenika općinskog tužioca u Živinicama i radila je na svim vrstama predmeta iz mjerodavnosti općinskog tužilaštva.
Dužnost tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona obavljala je od 2003. do 2011. godine u Odjelu za privredni kriminal, korupciju i utaju poreza.
Već 2012. godine imenovana je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, u kojem periodu je rukovodila Odjelom za krvne i seksualne delikte i Općim odjelom.
Gordana Tadić je imenovana za tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine od novembra 2013. godine.
Za zamjenika rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine i rukovodioca Odsjeka imenovana je u februaru 2014. godine, od kada rukovodi Posebnim odjelom za ratne zločine u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
U julu 2014. godine imenovana je za zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a zatim je u augustu 2014. godine imenovana za rukovodioca Posebnog odjela za ratne zločine.
U septembru 2016. godine, Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine imenovana je za vršiteljicu dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, od kada rukovodi i predstavlja Tužilaštvo BiH.
Za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, imenovana je u januaru 2019. godine, dok je sa te funkcije smijenjena u oktobru 2021. godine.
Zašto je Gordana Tadić sankcionisana od strane Sjedinjenih Država?
Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države danas su uvele sankcije Asimu Sarajliću, članu SDA i delegatu u Domu naroda Bosne i Hercegovine kao i Gordani Tadić, bivšoj glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH.
Kada je Gordana Tadić u pitanju ključna stvar u vezi sankcija je pribavljanje koristi sebi i svojoj porodici.
“Gordana Tadić obavljala je dužnost glavnog tužioca u Državnom tužilaštvu BiH od 2019. do 2021. godine. 2021. godine službeno je smijenjena od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nakon što nije dodijelila predmete tužiocima putem automatizovanog sistem raspodjele dizajniranog da spriječi donošenje odluka o dodjeli tužioca na osnovu ličnih ili političkih razloga.
Osim toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavnog tužioca da promovira svoje lične i porodične interese. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora.
Tadić je određen na osnovu E.O. 14033 za odgovornost ili saučesništvo u, ili za direktno ili indirektno angažovanje u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu“, navodi se u saopćenju.
Danas je Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) odredio sedam pojedinaca i jedan entitet u četiri zemlje zapadnog Balkana u skladu sa Izvršnom naredbom (E.O.) 14033.
Ovo je druga akcija koju je OFAC poduzeo u okviru E.O. 14033 usmjeren na osobe koje ugrožavaju stabilnost regiona korupcijom, kriminalnim aktivnostima i drugim destabilizirajućim ponašanjem.
Današnja akcija jača posvećenost Trezora promoviranju odgovornosti za aktere u regionu Zapadnog Balkana koji su uključeni u destabilizirajuće i koruptivno ponašanje.
Takvo koruptivno ponašanje podriva vladavinu prava i ekonomski rast, a lišava ljude u ovim zemljama mogućnosti i stabilnosti.
“Ljudi koji su danas sankcionisani predstavljaju ozbiljnu prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i težnjama onih koji traže demokratsku i razumnu upravu na zapadnom Balkanu.
Borba protiv korupcije širom svijeta glavni je prioritet Biden-Harrisove administracije, a Ministarstvo financija neće oklijevati da iskoristi sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bi korumpirane i destabilizirajuće aktere pozvala na odgovornost“, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brajan Nelson (Brian E. Nelson).
Kao dio ove akcije, State Department imenuje pojedince iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine prema Odjeljku 7031(c) Zakona o aproprijacijama Stejt departmenta, stranim operacijama i srodnim programima iz 2022., uvodeći ono što je opšte poznato kao zabrana izdavanja vize.
State department također određuje članove njihovih najužih porodica prema članu 7031(c).
Ova akcija onemogućava ulazak u Sjedinjene Države njih i članova njihovih užih porodica.
Kao rezultat današnjih sankcija, sva imovina i interesi u imovini određenih pojedinaca ili entiteta koji se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba moraju biti blokirani i prijavljeni OFAC-u.
OFAC-ovi propisi općenito zabranjuju sve transakcije američkih osoba ili osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba.
Osobe iz SAD mogu se suočiti sa građanskim ili krivičnim kaznama za kršenje E.O. 14033.