Sabina Čudić pozvala Željka Komšića da napusti koaliciju sa SDA: “Uništili su međunarodni kredibilitet BiH”

Ministarstvo trezora SAD i State Department danas su uveli sankcije Asimu Sarajliću, članu SDA i delegatu u Domu naroda BiH kao i Gordani Tadić, bivšoj glavnoj tužiteljici Tužilaštva BiH.

Nakon objavljenih sankcija oglasila se i Sabina Ćudić, predsjednica Glavnog odora Naše stranke.

Američke sankcije protiv Asima Sarajlića i Gordane Tadić potvrdile su ispravnost našeg zalaganja da i jedno i drugo odu iz političkog života BiH, kad je riječ o Sarajliću, odnosno iz bh. pravosuđa kad je riječ o Tadić.

S Gordanom Tadić smo to uspjeli zahvaljujući radu našeg Damira Arnauta na mjestu predsjedavajućeg Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Protiv Sarajlića je naš Predrag Kojović zajedno s predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem još u martu prošle godine podnio krivičnu prijavu. U decembru je podignuta optužnica kada smo po drugi put tražili da Sarajlić mjesto delegata u Domu naroda PS BiH prepusti nekom drugom. To tražimo ponovo s još snažnijim povodom“, napomenula je Čudić.

Kazala je da SDA nema pravo da se predstavlja kao da zastupa bh. interese u svijetu dok je Sarajlić delegat u Parlamentu BiH.

Ne može se biti pod optužnicom i pod međunarodnim sankcijama a biti delegat u najvećem državnom zakonodavnom tijelu jer to urušava vjeru u državu.

Ili može, ali onda SDA nema nikakvo pravo da se predstavlja kao stranka koja zastupa bh. interese u svijetu.

Ona je s Asimom, Fadilom i inim članovima protiv kojih se vode sudski procesi antidržavna stranka, bez grama kredibiliteta da predstavlja Bosnu i Hercegovinu u svijetu. U svakom momentu mogu biti, i bivaju diskreditovani, ali i ucijenjeni“, dodala je Čudić.

Zatim je pozvala Željka Komšića i njegovu stranku, Demokratsku frontu, da napuste koaliciju sa ovom strankom.

Pri tome je koristila oštre riječi za SDA, nazivajući ovu stranku “krimogenim političkim opcijama”.

Pozivamo stoga, prije svega Demokratsku frontu i njenog predsjednika Željka Komšića da izađu iz koalicije sa SDA, tim prije što je Komšić na funkciji člana Predsjedništva koji predstavlja BiH u svijetu dok je u savezništvu sa duboko kriminogenim političkim opcijama.

U očima međunarodne zajednice ovako se stvara utisak da su i oni koji kažu da se bore za jedinstvenu BiH i oni koji kažu da su za secesiju i oni koji kažu da su za treći entitet ustvari isti jer imaju tačku spajanja koja neutrališe njihove ideološke razlike, a to je kriminal.

Krajnje vrijeme je da pokažemo da nismo svi isti. Ugled BiH u svijetu zavisi od ugleda ljudi koji je predstavljaju. Upravo su nas ti ljudi srozali na dno ljestvice, kako unutar zemlje tako i globalno. Vrijeme

je da vratimo dostojanstvo državi. To je danas ne samo političko već i sigurnosno pitanje”, navedeno je u saopćenju za javnost Sabine Ćudić.

Ko je Asim Sarajlić?

Razlog sankcija je učešće u aferi “Asim” i uzimanje novca za zapošljavanje BH Telecomu, kako tvrde iz američkog Ministarstva finansija.

U nastavku vam donosimo biografiju Asima Sarajlića.

Asim Sarajlić je rođen 1975. godine u Vogošći, gdje i danas živi.

Diplomirao je 2001. godine na Odsjeku za odbranu i sigurnost Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Na tom fakultetu je upisao i postdiplomski studij od kojeg je nakon četiri položena ispita odustao, prenosi Avaz.

U Stranku demokratske akcije (SDA) se učlanio 1990. godine kao petnaestogodišnjak, a 2019. je izabran za njenog potpredsjednika.

Ostavku na sve funkcije u stranci podnio je početkom marta 2020. godine, nakon što je objavljen snimak koji dovodi u sumnju regularnost izbora za rukovodstvo Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu.

Na snimku se čuje dogovor o “kupovini” jednog od delegata na unutarstranačkim izborima, a što je dogovarao upravo Sarajlić. To afera je dobila kolokvijalni naziv “Afera Asim.”

Početkom januara 2003. godine zapošljava se u Hotelima Ilidža d.d. Sarajevo na poziciju glavnog hotelskog inspektora i menadžer-direktora.

Ovaj posao je obavljao do kraja oktobra 2004. godine, kada je na lokalnim izborima izabran za načelnika Općine Vogošća.

Drugi mandat načelnika Općine dobio je četiri godine kasnije.

Općinsku funkciju napušta u pola mandata, jer je 2010. godine izabran u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na općim izborima 2014. godine obnovio je mandat u Državnom parlamentu, gdje je u 2018. godini imao prosječnu platu 4.315 KM.

U februaru 2019. godine izabran je za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Zašto je Asim Sarajlić sankcionisan od strane Sjedinjenih Država?

Nakon uvođenja sankcija, oglasilo se i Ministarstvo trezora SAD.

Nakon sankcionisanja Milorada Dodika i jednog poslovnog subjekta pod njegovom kontrolom od 5. januara 2022. godine, OFAC je danas sankcionisao još dva korumpirana aktera u Bosni i Hercegovini.

Asim Sarajlić je poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i donedavno je bio visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) u BiH. Sarajlić je ozloglašeni subjekt ‘Asim’, političke korupcionaške afere u kojoj je Sarajlić uhvaćen kako obećava posao supruzi partijskog delegata u zamjenu za traženo glasanje o poziciji političke stranke.

Sarajlić je optužen za dodatna krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem“, naveli su na početku obrazloženja.

Ministarstvo dodaje da je Sarajlić zloupotrebljavao položaj u BH Telecomu.

Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je lično prihvatao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren uticaj na proces zapošljavanja.

U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalifikovani, što narušava integritet kompanije.

Sarajlić je sankcionisam prema E.O. 14033 da je odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u korupciji u vezi sa zapadnim Balkanom, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu sa vladom na zapadnom Balkanu, ili sadašnjom ili bivšom vladom zvaničnika na bilo kom nivou vlasti na zapadnom Balkanu, kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje“, naveli po pitanju sankcija prema Asimu Sarajliću.