Natpis jedne od kineskih firmi na gradilištu u Sarajevu/ Foto: BIRN BiH

Skrivanje ugovora sa kineskim kompanijama povećava sumnju građana

Ministarstvo saobraćaja Republike Srpske odbilo je zahtjeve nevladinih organizacija i medija za dostavljanjem ugovora potpisanog 2018. godine sa kineskom kompanijom “SDHS-CSI BH” o koncesiji i gradnji autoputa Banja Luka – Prijedor, potvrdili su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Transparency Internationala.

Nakon što je njihov zahtjev odbijen, Transparency je tužio Ministarstvo.

U pet odvojenih odgovora Ministarstvo saobraćaja navodilo je kako ugovor ne može dostaviti jer to ne dozvoljava kineska kompanija, ali Ena Kljajić-Grgić iz Transparencyja kaže da Ministarstvo nije pružilo dokaze da privatna kompanija zaista blokira objavljivanje ugovora, piše BIRN BiH.

Ako taj stav postoji onda možemo ući u razmatranje da li je uredu da se na osnovu stava jedne kompanije odbije pristup informacijama građanima koji će na kraju snositi sve troškove tog ugovora”, govori Kljajić.

Kada je BIRN BiH u septembru 2021. godine pokušao dobiti komentar iz firme “SDHS-CSI BH”, na broj mobilnog telefona koji je zvanično prijavljen u registru kompanija javila se osoba koja tvrdi da je ranije samo “vodila knjige” za ovu kompaniju i da nije ovlaštena da govori.

Na fiksni telefon koji je novinarima dala ova osoba, niko se nije javljao. Kompanija nema drugih vidljivih kontakt podataka dostupnih online.

Svečani početak gradnje autoputa obilježen je u novembru 2021. godine, ali u duže od tri godine od kada je potpisan ugovor, Vlada Republike Srpske je obznanila tek da će autoput biti dug oko 40 kilometara i koštati 297 miliona eura.

Većina ostalih važnih detalja ugovora sa firmom “SDSH-CSI BH” koju je osnovala kineska kompanija “Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd”, ostala je tajna.

Zbog sumnje u uslove ugovora, iz Transparency Internationala su kontaktirali BIRN BiH, kao i druge medije i organizacije kako bi slali zahtjeve po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i napravili pritisak na vlasti da objave detalje ugovora.

U odgovoru Ministarstva saobraćaja koji je dostavljen BIRN-u BiH odbija se dostavljanje kopije ugovora o koncesiji za gradnju autoputa jer “druga ugovorna strana ne daje saglasnost”.

Ceremonija početka gradnje autoputa Banjaluka-Prijedor/ Foto: Vlada Republike Srpske
Ceremonija početka gradnje autoputa Banjaluka-Prijedor/ Foto: Vlada Republike Srpske

Takav odgovor dobili su i Transparency, ali i Centar za životnu sredinu iz Banje Luke, a ponovio ga je tokom konferencije za novinare i premijer Republike Srpske Radovan Višković, ali bez dodatnih obrazloženja.

Predsjednik Centra za životnu sredinu Tihomir Dakić kaže kako organizacija koju predstavlja planira doći do ugovora i objaviti ga.

Kad dajete nekome nešto – uslugu, prostor, infrastrukturu, a građani nemaju pojma o tome, to je nedopustivo”, kaže on i dodaje kako skrivanje ugovora stvara sumnju u zakonitost dodijeljene koncesije.

Ako se krije, ja imam pravo da sumnjam do onog momenta do kada se ne dostavi sva dokumentacija”, govori Dakić.

U odgovoru BIRN-u BiH Ministarstvo tvrdi da se u ugovoru nalaze “informacije koje su za koncesionara povjerljive i predstavljaju komercijalni interes te bi njihovim objavljivanjem za koncesionara nastala nenadoknadiva šteta”, te da objavljivanje tih informacija “nije od značaja za javnost”.

Dodatnu sumnju za Kljajić-Grgić izaziva to što Ministarstvo nije pružilo pisane dokaze o stavu kineske kompanije.

Ministarstvo tvrdi da je kompanija zauzela takav stav ali ona kaže da to “nemaju u pismenoj formi”.

Mi prvo trebamo da vidimo da li ta kineska kompanija zaista ima takav stav ili se radi možda o stavu Ministarstva koje se pravda navodnim stavom kineske kompanije. Dakle, prvo da vidimo šta se tu dešava”, kaže Kljajić-Grgić.

U Transparencyju očekuju da vlasti provedu test javnog interesa i saopšte način na koji su zaključili da je komercijalni interes kompanija važniji od javnog interesa građana.

Objašnjavaju da ono što je komercijalni faktor za kompaniju, to je za građane model na osnovu kojeg će kineska kompanija naplaćivati prihode.

U tužbi smo istakli da je Ministarstvo bez provođenja testa javnog interesa donijelo odluku da zabrani pristup tim ugovorima, da su se pozivali na zakon koji govori o povjerljivim komercijalnim interesima treće strane, međutim nisu razmotrili nijedno materijalno pitanje koje je važno za donošenje takve odluke”, kaže Kljajić-Grgić.

Entitetsko ministarstvo tvrdi da su osnovne i najvažnije informacije o uslovima ugovora javno objavljene u Službenom glasniku u skladu sa Zakonom o koncesijama, gdje su navedeni zvanični troškovi izgradnje.

Transperency smatra da je upravo taj zakon prekršen jer on predviđa da postupak dodjele mora biti transparentan.

Javnosti i dalje nije objašnjeno na osnovu čega je pokrenut proces ulaganja, kaže Dakić te postavlja pitanje isplativosti gradnje autoputa Banja Luka – Prijedor u odnosu na broj vozila između dva grada.

U razgovoru sa inžinjerima saobraćaja postavlja se pitanje ekonomske isplativosti gdje su podaci osam do devet hiljada vozila dnevno, a da bi bilo isplativo treba preko 12.000 vozila dnevno. (…)”, kaže Dakić dok dodaje kako se ne može otrgnuti utisku “da se prvo nešto dogovori u Kini ili bilo gdje i onda se dođe ovdje i kaže ‘e, ovo je strateški plan razvoja’”.

Čini se da se primjer iz Prijedora ponavlja i u Sarajevu.

Vlada Kantona Sarajevo također je odbila dostaviti ugovor za rekonstrukciju šina u glavnom gradu sa istom kineskom kompanijom koja gradi autoput. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo je baš kao ono u Vladi Republike Srpske odbilo zahtjev BIRN-a BiH za slobodan pristup informacijama.

Sarajevsko predstavništvo kompanije također nema javno dostupnih kontakt podataka i nije odgovorilo na upit putem e-maila koji je dat kao kontakt u kancelariji.

Nedovoljni nivo transparentnosti u kineskim projektima u BiH ne iznenađuje Allison Carragher, stručnjakinju za ekonomiju Zapadnog Balkana pri think tanku Carnegie Europe, koja podsjeća na slične primjere poslova dodijeljenih kineskim firmama u Srbiji, dodajući kako bi ih bh. vlasti trebale proučavati.

Nije samo stvar držati kineske firme odgovornim, nego i držati naše vlade i političare odgovornim jer oni potpisuju te ugovore”, kaže Carragher i dodaje kako su kineski ulagači voljni da igraju igru u kojoj izabrani političar mora pokazati da je napravio nešto za građane.

Nije to čak ni želja za kreiranjem političkog utjecaja – oni su tu zbog novca. Postoji ekonomski interes da naprave autocestu u Republici Srpskoj, a cijena nije samo ono što vidite na računu. Šta su uslovi pozajmice, ko ovo gradi, šta su sigurnosni standardi?” pita Carragher.

BIRN je koncem prošle godine objavio bazu podataka projekata u vezi sa kineskim kompanijama, skupivši informacije o ukupno 135 projekata u vrijednosti od preko 32 milijarde eura.

Prema nalazima istraživanja, Kina preuzima metalurgiju, rudarstvo, energiju i transport, pri čemu je većina tih projekata praćena navodima o korupciji, eksploataciji i ekološkoj šteti.

Adnan Šteta o projektima: “Radimo u skladu sa zakonima, teško je to prihvatiti onima koji nisu navikli na to”

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta danas je održao konferenciju za medije zbog projekata finansiranih od strane EBRD-a.

Poseban naglasak je bio na projektu rekonstrukcije tramvajske pruge.

Na konferenciji je naglašeno kako tajni ugovori sa EBRD-om i izvođačem radova ne postoje, nego su tako predstavljeni u javnosti.

Ugovore o zajmu potpisuje država Bosna i Hercegovina, a ugovore sa izvođačima radova potpisuje korisnik, u ovom slučaju Ministarstvo saobraćaja. Tako je sa svakim projektom.

Svi od njih se provode prema pravilima i procedurama EBRD-a, putem čijeg portala se provodi javna nabavka za svaki od njih, ali i po zakonskim okvirima međunarodnih ugovora i naše države. Nije ovo nikakav poseban slučaj, ista praksa primjenjuje se u svakom kantonu, cijeloj državi, ali i svuda u svijetu.

Javnosti smo za projekt rekonstrukcije tramvajske pruge dali informacije koje smo mogli u skladu sa zakonima i pravilima, poput rezultata javne nabavke, vrijednosti ugovora, svih informacija koje se tiču praćenja postupka“, istakao je ministar Šteta.

Naglasio je kako bi dostavljanje pojedinosti iz ponuda ostalih izvođača ili cjelokupnog ugovora dovelo do toga da država bude ugrožena zbog povreda principa povjerljivosti.

Na ovaj način štitimo državu BiH i građane radeći po zakonima i pravilima. Razumijem da se shodno Zakonu o slobodi pristupa informacijama trebaju dostaviti informacije, kako smo i uradili.

Međutim, javnost treba da zna da postoje i ograničenja i posebni režimi ukoliko se javne nabavke provode po međunarodnim propisima, kao što je ovaj, tako da su i BiH i svi njeni nivoi vlasti dužni poštovati međunarodne standarde koje propisuju takve međunarodne institucije, kao i zakonske regulative BiH i ugovornu stranu nekog ugovornog odnosa“, dodao je ministar Šteta.

Svi ugovori EBRD-a u BiH imaju jednak status, kriterij za izbor najboljeg ponuđača je bio najniža cjenovna ponuda, a konzorcij dvije kineske kompanije su dostavile svu potrebnu dokumentaciju koja je tenderom EBRD-a tražena.

Preuzeo sam izuzetno odgovornu funkciju i ponašam se u skladu s tim. Mi nastavljamo raditi u skladu sa zakonima i pravilima.

Bit će teško to prihvatiti, posebno onima koji nisu navikli na takav rad, a koji svakodnevno pokušavaju osporiti svaki, pa i najmanji pokušaj da ovdje konačno nešto krene na bolje, nakon toliko godina“, zaključio je ministar Šteta.

Građanima Kantona Sarajevo je poručio da će interes svih građana nastaviti biti u fokusu djelovanja ovog Ministarstva.