Od 122 navijačke grupe na zapadnom Balkanu, 78 pripada ”ultrasima” – strastvenim i dobro organiziranim udruženjima, a 21 se može smatrati huliganima i sigurnosnom prijetnjom.
Ovo je navedeno u izvještaju ”Opasne igre: nogometni huliganizam, politika i organizirani kriminal na zapadnom Balkanu” Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
Nogometni huliganizam dobio je značajnu pozornost od sociologa i antropologa koji analiziraju njegove kulturološke aspekte te policije koja gleda kako ga spriječiti i kontrolirati.
Međutim, nekoliko studija razmatra odnos između nogometnog huliganizma i organiziranog kriminala.
Za razliku od studija koje se fokusiraju na nogometni huliganizam u određenim zemljama poput Hrvatske ili Srbije, gdje postoje opsežna istraživanja veza između nogometa i nasilja, ovaj izvještaj popunjava prazninu analizirajući to pitanje iz šire, regionalne perspektive.
Izvještaj počinje mapiranjem glavnih klubova nogometnih navijača u svakoj od zemalja zapadnog Balkana.
Zatim identificira koje se od ovih skupina mogu smatrati “ultrasima”.
Daljnjom se analizom izdvaja koje od ovih ultras skupina pokazuju atribute nogometnog huliganizma, te kako je taj huliganizam povezan s organiziranim kriminalom i politikom.
Ovaj izvještaj pažljivo pravi razliku između ultrasa i nogometnih huligana: Pod ultrasima se podrazumijeva skupine tvrdokornih nogometnih navijača povezanih s određenom momčadi; Nogometni huligani sudjeluju u nasilju unutar nogometnog miljea, a neki od tih huligana sudjeluju u organiziranom kriminalu.
Izvještaj preporučuje posvetiti veću pozornost društvenim uvjetima koji motiviraju ranjivu mladež da se uključe u nogometni huliganizam, što može poslužiti kao ulazna točka za organizirani kriminal.
Također sugerira načine da se identificiraju i prekinu veze između huliganskih skupina i organiziranog kriminala.
Među navijačke grupe koje predstavljaju potencijalnu prijetnju, analitičari GI-TOC-a svrstali su ”Ultras Guerrills” i ”Tirona Fanatics” iz Albanije; ”Ultras”, ”Horde zla’‘, ”Lešinare”, ”Manijake”, ”Red Army” i ”Škripare” iz BiH; ”Shqiponjat” i ”Plisat” s Kosova; ”Street Boys”, ”Varvare” i ”Vojvode” iz Crne Gore; ”Ballistet Komiti” i ”Svercerat” iz Sjeverne Makedonije; te ”Delije”, ”Grobare”, ”Firmu”, ”United Force” i ”Torcidu Sandžak” iz Srbije.
Navijačke grupe u službi političkih stranaka
Kako je za Dnevni avaz pojasnio Ruggero Scaturro, analitičar GI-TOC-a i koautor izvještaja, korištenje fudbalskih huligana u političke svrhe evidentno je u BiH, Srbiji, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.
“Političke stranke koriste huliganske grupe za promoviranje svojih ciljeva i poticanje etničkih tenzija prije izbora. U BiH, naprimjer, HDZ ima, navodno, veze s ‘Ultrasima’.
U Srbiji se navodi da su Demokratska stranka i Liga socijaldemokrata Vojvodine imale bliske veze s ‘Firmom’, čiji se članovi također slažu sa željom stranke za regionalnom autonomijom.
Izvještaj je pun slučajeva koji ilustriraju obostrano korisne odnose koji postoje između huliganizma povezanog s fudbalom i politikom“, kazao je Scatturo.
Za podršku navijačkih grupa političari osiguravaju poslove njihovim liderima i političku zaštitu od krivičnog gonjenja.
Na pitanje da li su tačne konstatacije da navijački dres služi kao pancir pred zakonom, Scatturo odgovara da pravi pancir predstavlja životna dob huligana.
“Za kriminalce uklopljene u ‘ultras’ grupe tinejdžeri su korisni jer mogu prodavati opojna sredstva, željni su dokazivanja i njima je lako manipulirati. Štaviše, kao maloljetnike, pravosudni sistem ih blaže tretira kada budu uhvaćeni“, dodao je Scatturo.