Lider Naše stranke i premijer Kantona Sarajevo Edin Forto i njen član Damir Arnaut komentarisali su pismo koje je danas svjetskim zvaničnicima uputila Bisera Turković (SDA), ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ona je, podsjetimo, tražila od njih da zaustave intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon navodeći da sa nametanjem tih izmjena ide na ruku HDZ-u BiH nazivajući ovu stranku ekstremno desnom.
Poručili su da je ona reagovala danas, a da već godinama traje kampanja HDZ-a kojom su na kraju i došli do ovog stadija da se pregovara o izmjenama Izbornog zakona na osnovu njihovog prijedloga.
“Ovo što se danas nudi i o čemu se govori je rezultat 10-godišnje međunarodne kampanje HFDZ-a ne samo iz Mostara nego i iz Zagreba preko Evropskog parlamenta i drugih institucija.
Nije ovo slučajno sada na stolu već je to nešto što traje godinama i sada visoko pozicionirana zvaničnica (Bisera Turković op.a.) naziva HDZ ekstremnom strankom, a u najvećoj su koaliciji nakon Dejtona i to je najfunkcionalnija koalicija SDA-HDZ i sada samo malo za izbore se nadmeću ko je ekstreman, a ko nije”, rekao je Forto.
Damir Arnaut je rekao da je danas Turković uputila to pismo navodeći da se jučer federalna vlada ponovo bavila kadrovskim rješenjima te da se ipak vidi da se “SDA i HDZ lako dogovore oko tih imenovanja”.
“Najgore od svega je da se pred izbornom kampanjom priča o tim navodnim etničkim problemima, a te dvije etničke stranke se jako dobro dogovore oko raspodjele firmi, novca i svega ostalog”, poručio je Arnaut.
Pismo Bisere Turković
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković pozvala je američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i druge svjetske lidere da zaustave intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon navodeći da sa nametanjem tih izmjena ide na ruku HDZ-u BiH nazivajući ovu stranku ekstremno desnom.
Upozorila je na moguće posljedice ukoliko se te izmjene nametnu navodeći da su one protivne demokratskim vrijednostima te da se vrši pritisak na Schmidta da to i uradi.
U pismu koje je Turković napisala 24. augusta navedeno je da je predložena izborna reforma vrlo osporavana te da se njom favorizuje ekstremno desna politička stranka bosanskih Hrvata, zatim HDZ ističući da se time ide protiv osnovnih demokratskih vrijednosti slobodnih i poštenih izbora.
Istakla je i to da bi se Prijedlogom izmjena Izbornog zakona koje je najavio Schmidt dodatno diskriminisali Jevreji i Romi koji se ne bi mogli birati na vodeće pozicije u državi.
Dalje poručuje kako se tim izmjenama nastavlja manipulisati izbornim jedinicama u BiH čime bi došlo do prezastupljenosti birača bosanskih Hrvata iz HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH.
“Ovaj prijedlog izborne reforme je dobio na snazi u nekim evropskih prijestolnicama zahvaljujući snažnom lobiranju hrvatske vlade, gdje je HDZ također na vlasti, koji prijeti da će natjerati Ured visokog predstavnika u BiH da donese vrlo osporavani prijedlog izborne reforme”, navela je Turković u pismu.
Istakla je da bi bilo kakvo zvanično odobravanje ovakve destruktivne politike prijeti jezgru demokratskih vrijednosti za koje su se borili u ratu te da su manjine vijekovima sastavni dio tkiva koji čini BiH.
“O njihovom isključivanju na osnovu njihove etničke pripadnosti ili vjere ne smije se pregovarati“, piše ministrica Turković.
Na kraju je pozvala Blinkena i ostale da podignu glas protiv izborne reforme i destabilizacije BiH, te je ponudila i da se lično sastanu kako bi detaljnije objasnila navedene zahtjeve i stavove.
Osim Blinkenu, ovo pismo je upućeno i ostalim relevantnim političkim faktorima – članicama Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), članicama zemalja G7.
Članice G7 su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka i Japan, a PIC-a Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka Republika, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kanada, Kina (povukla se u svibnju 2000), Luksemburg, Mađarska, Malezija, Maroko, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Oman, Pakistan, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruska Federacija, Saudijska Arabija, Savezna Republika Jugoslavija (sada države Srbija i Crna Gora), Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske; visoki predstavnik, Arbitražno vijeće za Brčko (rasformirano 1999. nakon objavljivanja konačne odluke o statusu Brčkog), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska komisija, Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC), Međunarodni tribunal za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), Međunarodni monetarni fond (IMF), Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Prelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES; ukinuta u januaru 1998.), Sjevernoatlantski savez (NATO), Svjetska banka, Ujedinjeni narodi (UN), Vijeće Evrope, visoki komesar UN-a za ljudska prava (UNHCHR), i visoki komesar UN-a za izbjeglice (UNHCR).