U glavnom gradu Bosne i Hercegovine u poslijepodnevnim satima je pogrošan kvalitet zraka.
Prema mjerenjima u 15:00 sati indeks kvaliteta zraka iznosio je 208 i vrlo je nezdrav za stanovništvo.
U takvim uvjetima kod osoba s respiratornim oboljenjima poput astme moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti.
Povećana je vjerovatnoća negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Prema mjerenjima u ostalim bh. gradovima zrak je nezdrav za stanovništvo i na području Ilijaša i Zenice, u kojima je indeks kvaliteta zraka u 15:00 sati iznosio 170 i 172, te Visokog u kojem je indeks kvaliteta zraka iznosio 165.
Na području navedenih gradova moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.
Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske aktivnosti.
Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.
U većini ostalih mjesta u BiH, u kojima su instalirane mjerne stanice, kvalitet zraka nezdrav je za osjetljive grupe stanovništva ili je umjereno zagađen, navedeno je na web stranici nevladine organizacije Ekoakcija.
Kvalitet zraka je jedino dobar na Ivan Sedlu, gdje je indeks kvaliteta zraka u 15:00 sati iznosio 17, te na području Bihaća (38), Livna (42) te Srebrenika gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 46.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
Njihov je promjer otprilike 3 posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju.
Tako je npr. u 15:00 sati izmjerene količina tih čestica u glavnom gradu BiH iznosila 178 μg/m3 i zrak je zbog tolike koncentracije tih čestica vrlo nezdrav za stanovništvo.