Pandemija koronavirusa razlog je zatvaranja granica mnogih država i ograničenog kretanja, što će utjecati i na proizvodnju voća i povrća, s obzirom na to da ova industrija ovisi o sezonskim radnicima iz stranih zemalja.
Evropske su vlade opskrbu hranom proglasile pitanjem nacionalne sigurnosti, no zatvaranje granica onemogućilo je dolazak sezonskih radnika iz istočne Evrope i sjeverne Afrike koji rade na poljima od Španije pa sve do Švedske.
“Moramo proizvoditi da bi mogli nahraniti svoje građane” upozorio je francuski ministar poljoprivrede Didier Guillame.
Činjenica jest da Evropa neće ostati bez hrane. Kamioni puni tjestenine, riže, pasiranih rajčica i ostalih resursa prelazi ne samo državne granice, nego i s kontinenta na kontinent.
No, bez jeftine radne snage iz istočnoevropskih država one bogatije zemlje riskiraju gubitak svoje žetve. Voće i povrće brzo truli i uglavnom mora biti pobrano ručno. Jagode i šparoge već trunu u Španiji, Italiji i južnoj Francuskoj.
Kada je Evropa zatvorila svoje granice kako bi spriječila daljnje širenje koronavirusa, francuski su se najveći poljoprivrednici digli na noge.
Radnici o kojima farmeri širom Evrope ovise dolaze iz drugih zemalja i sada ostaju bez njih. Tako u Velikoj Britaniji nema ko pobrati maline i izvući krompir iz zemlje, dok u Njemačkoj, kako piše New York Times, bijele šparoge trunu u zemlji.
Njemačka ovisi o 300.000 sezonskih radnika koji tokom proljeća i ljeta rade u polju, a sezona počinje krajem aprila. Budući da njihov dolazak nije moguć, hiljade Nijemaca prijavilo se za taj posao za koji satnica iznosi 9,35 eura, jednako kao minimalna satnica u Njemačkoj. Preciznije, prijavilo se 16.000 građana te zapadnoevropske države, što je daleko manje od potrebnog.
“Gradovima će uskoro početi nedostajati svježeg voća i povrća” smatra Sebastien Heraud, francuski poljoprivrednik.
U Francuskoj se 40.000 ljudi prijavilo za rad na farmama, a francuski trgovački lanci kupuju hranu isključivo s francuskih farmi. No budući da im treba čak 200.000 radnika, 40.000 ljudi od kojih većina nikad nije radila takav posao, teško da će uspjeti dovoljno brzo pobrati svu žetvu i pomusti sve krave i to bez da urade ikakvu štetu, smatraju u NY Timesu.
Španska regija Huelva, inače najveći proizvođač borovnica u Evropi, ostala bez čak 9000 sezonskih radnika iz Maroka.
“Loša žetva može se nadoknaditi, no kada imam 80 posto proizvoda spremnih da se pobere, a nikog da to učini, osjećam se potpuno bespomoćno” za Bloomberg je rekao Cristobal Picon, vlasnik polja jagoda i borovnica u Huelvi.
No, najgore je prošla Italija, budući da je evropski epicentar pandemije. Otprilike četvrtinu italijanske hrane pobere oko 370.000 sezonskih radnika koji uglavnom dolaze iz istočne Evrope. Oni sada neće doći, a svega 2000 ljudi javilo se da ih zamijeni.
“Prije šest sedmica niko nije razmišljao o tome odakle dolazi hrana koju jedemo, a sada samo o tome pričamo” naglasio je Jack Ward, čelnik industrijske grupacije British Growers.