Stanovnici goraždanskog naselja Luka ponovo su protestirali protiv gradnje betonskog zida u sklopu projekta obaloutvrde ili “zida plača” kako su ga nazvali zbog njegove visine od dva metra koja potpuno zaklanja pogled i prilaz Drini u ovom dijelu grada.
Danas su se okupili praveći “živi zid” na samoj obali Drine između dva mosta gdje je također planiran nastavak gradnje obaloutvrde.
Pridružili su im se i drugi građani, a svi skupa su na simboličan način poručili da će po svaku cijenu spriječiti nastavak ovakve gradnje, ali i da su obespravljeni i da njihove zahtjeve ni molbe niko ne čuje.
Revolt građana izazvala je i nedavna sjednica gradskog vijeća te ignoranstki odnos vijećnika koju su u dva navrata raspravljali o ovoj temi, ali nisu uvažili njihove zahtjeve iako su, tokom rasprava, i sami ukazivali da u cijelom projektu nešto ne štima. Niti će biti obustave gradnje niti referenduma koji su zagovarali pojedini vjećnici.
“Pored svih naših zahtjeva sporni zid se nastavlja graditi, a niko od nadležnih instutucija ne želi da zaustavi bespravnu gradnju niti se zauzima za uklanjanje objekta koji čini diskriminaciju nad jednim dijelom građana Goražda i predstavlja dodatno graditeljsko ruglo u narušenoj arhitekturi grada na Drini. Niko nema odgovor kako je između gradskih mostova na desnoj obali izostavljen, a u ovom dijelu izgrađen visoki zid. Niko nema odgovora kako je moguća izgradnja bez učešća građana, urbanističke i građevinske dozvole. Poruka odavde bilo kome je da projektuje i gradi šta želi u Goraždu gdje nema ni građevinskog inspektora, gdje kantonalnoj inspekciji to nije u nadležnosti, a federalnoj je daleko i gubljenje vremena”, poručili su građani Luke.
Sa današnjih prostesta poručili su da u vrijeme kanalisanja i zaziđivanja Drine, Podrinjcima jedino niko ne brani da trpe.
Ranije su pokrenuli peticiju koju je potpisalo više od 550 građana kojom se od nadležnih traži da hitno obustave gradnju i nađu drugačija rješenja od gradnje visokih zidova na obali.
Radovi na obaloutvrdi izvode se u okviru projekta vrijednog 10,5 miliona KM koji finansira Svjetska banka.