Lejla Pehlivanović: Financijsko (ekonomsko) nasilje u porodici

Kada se govori o nasilju u porodici, često ljudi uz taj pojam asociraju slike žena koje skrivaju svoje modrice puderom. Međutim, nasilje uzima razne forme i dešava se različitim intenzitetom.

Nasilje je, u svojoj suštini, demonstriranja nadmoći jedne osobe nad drugom. Ta nadmoć se može manifestirati upotrebom fizičke sile, emocionalnih manipulacija ili kontrolom nad novcem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Finansijsko nasilje je kažnjivo u bh. zakonodavstvu, jednako kao i fizičko nasilje. Najčešće žrtve finansijskog nasilja u porodici su žene. Finansijsko nasilje se dešava i ženama koje su zaposlene, kao i onima koje nisu. Finansijsko nasilje je oblik nasilja koji podrazumijeva kontrolu nad tokovima novca u porodici, najčešće od strane muškarca.

Finansijsko nasilje može uzimati suptilnije – blaže ili agresivnije – teže forme, a neki od scenarija finansijskog nasilja su:

Novac je “zajednički”, oboje “donose u kuću”, ali muž određuje kako će se i na šta trošiti, naročito kod velikih ulaganja (stan, kuća, itd.); Ženi koja ne radi je uskraćen novac kojim može da raspolaže za vlastite potrebe ili potrebe domaćinstva; Žena pristup novcu dobiva samo kao “nagradu” – kada “zasluži”;
Svaki trošak za zdravstvenu skrb ili osnovne potrepštine žene ona sama mora da finansira, čak i ako novac mora posuditi ili se zadužiti; Muž konstantno prigovara ženi na koji način troši vlastiti novac;

Žena mora da polaže račune o visini svoje zarade ili o tome na šta je novac potrošen; Žena mora da većinu svoje zarade preda mužu; U trgovini se kupuju samo stvari uz muževo odobrenje; sve što on misli da je luksuz ili nepotrebno se vraća na policu; Žena mora da od muža krije neke stvari koje kupi za sebe ili djecu, ili da laže o cijeni tih stvari, iz želje da se izbjegne kritika; Muž je vlasnik svih nekretnina i vozila, iako je kupljeno zajedničkim novcem;

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Muž ne dozvoljava supruzi da se obrazuje ili da radi van kuće; Muž nabija krivicu supruzi zbog njenog rada van kuće, potencirajući kako porodica i domaćinstvo ispaštaju zbog toga; Krediti i dugovi su na ženino ime i otplaćuju se njenim novcem, uz nestabilnu finansijsku podršku od strane muža; Novcem na ženinoj kreditnoj kartici muž raspolaže bez pitanja; Muž uništava ženinu imovinu ili je koristi bez pitanja i dozvole; Otac djece ne plaća alimentaciju; itd.

Nakon što se identificira, finansijsko nasilje se adresira kao i svaki drugi obik nasilja.

Oglas