Naučnici su otkrili nešto za šta tvrde da je najmanji poznati dinosaurus, piše BBC.
Novu vrstu je jedna članica tima opisala kao „najčudniji fosil” na kojem je do sada radila.
Ovaj primjerak, sa sjevera Majanmara, sastoji se od lobanje nalik na pticu koja je zarobljena u ćilibaru starom 99 milion godina.
U tekstu objavljenom u prestižnom naučnom žurnalu Priroda, istraživači navode da bi dinosaurus bio slične veličine kao pčelinji kolibri – najmanja ptica na svijetu.
Ovo zapanjujuće otkriće bi moglo da pokaže kako su male ptice evoluirale od dinosaurusa.
Dok su najmanji dinosaurusi, kao što je Microraptor, teški nekoliko stotina grama, kolibri ima samo dva grama.
„Životinje koje su postale veoma male moraju da se izbore sa različitim problemima, na primer kako da im svi čulni organi stanu u veoma malu glavu, ili kako da održe tjelesnu temperaturu”, rekla je profesorica Džingmai O’Konor sa kineske Akademije nauka u Pekingu.
Nova vrsta, nazvana Oculudentavis khaungraae, je izgleda izlazila na kraj sa ovim izazovima na neobične načine.
Na primjer, struktura očiju ove životinje je iznenadila naučnike.
Ptice imaju prsten od kostiju koji pomaže da se oko drži. Kod većine ptica, pojedinačne kosti, nazvane skleralne, jednostavne su i četvrtaste.
Ali kod novotkrivene vrste Oculudentavis, one su u obliku kašike, što je odlika koja je do sada otkrivena samo kod nekih živih guštera.
Kosti očiju formirale bi konus, poput očnih kostiju kod sova. To ukazuje da je ovaj dinosaurus imao izvanredan vid.
Za razliku od sova, oči su bile okrenute u stranu, a otvor u središtu kostiju bio je uzak, što bi ograničavalo količinu svjetlosti koja ulazi u oko. Ovo su ozbiljni dokazi da je Oculudentavis bio aktivan i danju.
Pored toga, oči ovog stvorenja su izbijale iz glave na način koji nije viđen ni kod jedne druge žive životinje.
Zato je teško razumjeti kako su tačno oči funkcionisale.
„Ovo je najčudniji fosil koji sam imala sreće da proučavam”, objasnila je profesorka O’Konor.
„Jednostavno volim kako prirodna selekcija na kraju proizvede ovakve bizarne forme. Imamo mnogo sreće što je ovaj fosil preživeo, da bi bio otkriven 99 miliona godina kasnije”.
Pošto se novi primjerak sastoji samo od lobanje, nejasno je kako je povezan sa pticama. Neke karakteristike lobanje su kao kod dinosaurusa, dok su druge slične onima kao kod vrlo razvijenih ptica.
Istraživači kažu da bi izvanredan niz osobina novotkrivenog fosila mogao da se razvije ili smanji kroz ograničenja ili kroz specijalizaciju za određeni način života.
Čeljust ovog dinosaurusa imala je iznenađujuće veliki broj zuba. Čini se da ovo sugeriše da je, uprkos svojoj veličini, Oculudentavis bio predator koji se hranio insektima.
Sa lobanjom je sačuvano i nešto mekog tkiva, naročito ostaci jezika životinje, što bi moglo da pruži dodatni uvid u njegovu biologiju.
Ovo otkriće ističe neverovatan potencijal ćilibara da sačuva fosilne primerke koji inače ne bi preživjeli.
Koautor teksta, doktor Luis Čiape iz Prirodnjačkog istorijskog muzeja okruga Los Anđelesa, je rekao: „Sreća je da je ovo sićušno stvorenje sačuvano u ćilibaru, jer takve male, krhke životinje nisu uobičajene u fosilnim ostacima.
„Ovo otkriće je uzbudljivo jer nam pruža sliku malih životinja koje su živjele u tropskoj šumi u doba dinosaurusa.”
Geografska lokacija ovog fosila možda ima neke veze sa procesom smanjivanja, kažu naučnici.
Zanimljivo je da se smatralo da se ćilibar iz Mjanmara formirao na drevnom vulkanskom ostrvskom luku.