U Kini je krajem 2019. godine otkrivena nova vrsta koronavirusa koja se proširila u 94 zemlje i teritorije u kojima se bilježi 104.000 slučajeva zaraze.
Sa svakim novim slučajem koronavirus bolesti javljaju se nova pitanja, nedoumice i strahovi. Sarajevska sehara je pokušala prikupiti najbitnije informacije i linkove koji će vam pružiti odgovore.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je službene nazive bolesti i virusa koji su prvi put otkriveni krajem 2019. godine u Kini.
Novi koronavirus dobio je ime SARS-Cov-2, u prijevodu teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2. Bolest koju ovaj virus uzrokuje nazvana je COVID-19.
Porodica koronavirusa je velika skupina virusa koji izazivaju bolesti ljudi i životinja.
Nekoliko koronavirusa su uzročnici akutnih respiratornih infekcija kod čovjeka, od obične prehlade do kompleksnijih oboljenja poput SARS-a i COVID-19. Koronavirusi mogu uzrokovati i gastroinstestinalne infekcije.
Ukupan broj slučajeva COVID-19 iznosi nešto više od 104.000, od čega je 3.526 smrtnih, dok se 58.559 zaraženih uspješno oporavilo.
Bolest se proširila u 94 države i teritorije u kojima je trenutno oko 42.000 aktivnih slučajeva. Čak, 80 posto slučajeva su blaže infekcije koje ne zahtjevaju hospitalizaciju oboljelih. Detaljnije podatke možete naći ovdje.
Najviše registrovanih slučajeva je u Kini, preko 80.000, zatim Republici Koreji, Iranu i Italiji. Prema posljednjim podacima u Bosni i Hercegovini su dijagnosticirana tri slučaja COVID-19.
Koronavirusi prenose se sa zaraženih na zdrave osobe direktnim kontaktom sa kapljicama koje se oslobađaju prilikom kašljanja i kihanja.
Osim toga, koronavirusi se izlučuju stolicom, pa se infekcija može prenijeti i fekalno-oralnim putem.
Inkubacija, period od kontakta sa virusom do pojave prvih simptoma, prema posljednjim podacima, traje pet dana.
Najčešći siptomi bolesti COVID-19 su temperatura, kašalj, bolovi u mišićima, slabost i kratkoća daha. Kod nekih pacijenata javlja se i povećana produkcija iskašljaja sa mogućim tragovima krvi, dijareja i mučnina.
Teži oblici bolesti i komplikacije prisutniji su kod pacijenata starije životne dobi i onih koji pate od hroničnih oboljenja poput kardiovaskularnih i respiratonih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i raka.
Nije moguće predstaviti kliničku sliku bolesti kod svih pacijenata, s obzirom na to da se bolest različito manifestuje.
Tako je dijelu oboljelih dovoljno kućno liječenje, dok se kod ugroženih kategorija mogu javiti komplikacije koje zahtjevaju hospitalizaciju i intenzivnu njegu. Prema jednoj kineskoj studiji, pacijenti provode, u prosjeku, deset dana u bolnici.
Naučnici su u procesu testiranja vakcina i specifičnih lijekova za COVID-19. Trenutno ne postoji posebna metoda liječenja ove bolesti, pa se tretiraju simpotmi i preventivnim mjerama nastoje spriječiti dalje komplikacije.
Svjetska zdravstvena organizacija je 3. marta objavila nove procjene o globalnoj stopi smrtnosti ove bolesti. Ona iznosi 3,4 posto za razliku od prvobitnih procjena da 2 posto oboljelih umire.
Radi sprječavanja prenošenja virusa neophodno je voditi računa o ispravnoj higijeni. Preporučuje se redovito i temeljno pranje ruku, ne doticati oči, usta i nos.
Bitno je izbjegavati kontakt sa osobama koje pokazuju simptome bolesti. Koronavirusi se mogu zadržati na površinama, u zavisnosti od uslova i do nekoliko dana.
Sve zaražene površine potrebno je dezinficirati. Detaljnija uputstva možete pogledati u ovom videu.
Ukoliko primjetite neke od simptoma kontaktirajte lokalne zdravstvene institucije, ostanite u kući i nemojte širiti paniku.
Za više informacija posjetite stranice Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravstvo RS-a.