Prije nešto više od pola godine bh. javnost potresle su šokantne fotografije na kojima su za radijatore i namještaj vezani štićenici Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić.
Tadašnji direktor Zavoda Redžep Salić otkrio je kako se u toj ustanovi desio kriminal širih razmjera, nakon čega su ubrzo došli i istražni organi. Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo je predmet u vezi sa finansijskim zloupotrebama i provjerom navoda o zlostavljanju štićenika.
Identifikacija počinilaca
“Tužilački tim Tužilaštva KS-a aktivno preduzima radnje u predmetu vezanom za slučaj tretmana štićenika u Zavodu Pazarić, kako bi se utvrdilo da li se radi o krivičnim djelima zlostavljanje u obavljanju službe, zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika i krivičnom djelu sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika ili eventualno nekom drugom krivičnom djelu propisanom Krivičnim zakonom FBiH i kako bi se identifikovali počinioci”, kaže za Oslobođenje Alem Hamzić, portparol Tužilaštva KS-a.
Dodaje da je saslušano na desetine svjedoka, Tužilaštvo je izdalo veći broj naredbi za razna vještačenja, izdejstvovalo više od 15 naredbi suda, pribavilo dokumentaciju od nadležnih organa i to Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, federalnih ministarstava zdravstva, rada i socijalne politike, obrazovanja i nauke, pravde, kantonalnih, općinskih službi i centara za socijalni rad iz FBiH, medicinskih ustanova, te preduzelo niz drugih aktivnosti radi dokumentovanja svih činjenica. Hamzić kaže da se radi o kompleksnom predmetu koji se vodi kao prioritetan i po okončanju svih radnji i vještačenja javnost će biti upoznata o tužilačkoj odluci.
Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koja je objelodanila šokantne fotografije, izjavila je da je nekoliko puta bila u Tužilaštvu na vještačenju dokumenata, te da je neupitno potvrđena autentičnost svih materijala.
“Ono na čemu sam insistirala jeste odgovornost novoimenovanih vršilaca dužnosti u radnjama koje su se dešavale proteklih godina. Obratila sam se federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike o statusu v. d. direktorice Mevlide Bandić, koja je bila pod disciplinskim postupkom zbog nehumanog postupanja sa štićenicima. Dobila sam odgovor da je Komisija Zavoda 19. decembra 2019. oslobodila sve uposlenike koji su tretirani tim slučajem, uključujući i Bandić. Tako ispada da su štićenici sami sebe vezali”, rekla je Ćudić.
Interesovala se i za raspisivanje konkursa za imenovanje Upravnog i Nadzornog odbora, te direktora ustanove.
“Dobila sam odgovor da su raspisali konkurs u februaru i ne vjerujem da su završili proceduru zbog pandemije. Mene interesuje sudski epilog. Nisam u poziciji da vršim pritisak na sudsku vlast, ali mislim da jeste javnost u poziciji da traži rokove kada će biti zakazano ročište. Ako je dokazana autentičnost svih snimaka, ta djeca nisu mogla sama sebe vezati. Ono što znam jeste da se djeca više ne fiksiraju, ali opreme za humanu i zakonom propisanu fiksaciju u slučaju samopovređivanja nema. Nemam dokaze, ali pretpostavljam da dolazi do samopovređivanja usljed nedostatka opreme”, naglašava Ćudić, dodajući da su smijenjene tri članice NO Zavoda angažovale advokata i tužile Vladu FBiH, tražeći da se vrate na te pozicije.
Direktorica Udruženja Dajte nam šansu Ines Kavalec kaže zda je nekoliko puta bila u kontaktu sa predstavnikom roditelja u UO Zavoda Pazarić.
“Oni održavaju sjednice, a najviše se razgovaralo u vezi sa pandemijom koronavirusa, gdje je rečeno da su štićenici dobro i da je sve dobro organizirano. Međutim, zvali su me roditelji, tvrdeći da i pored toga što su ublažene restrikcije, ne dozvoljava im se da vide djecu. Realizacija jednog od zaključaka tematske sjednice Predstavničkog doma o stanju u Zavodu odnosila se na donošenje novog zakona koji se tiče obaveza i odgovornosti institucija socijalne zaštite koje pripadaju FBiH i u tom radnom tijelu sam bila i ja. Nastavljamo dalje raditi i taj zakon bi jasno definisao ko ima i koje obaveze, tu bi se uključila federalna ministarstva obrazovanja i zdravstva gdje ne bismo imali sliku Pazarića da djeca koja su sposobna da pohađaju specijaliziranu školu ili redovnu nisu u obrazovanju samo zato što su u Pazariću”, rekla je Kavalec.
Rad ustanova socijalne zaštite pod lupom je i federalnih revizora, dok je Komisija za kontrolu realizacije ulaganja u ustanove socijalne zaštite u FBiH dostavila izvještaj Vesku Drljači, federalnom ministru rada i socijalne politike, 23. oktobra 2019. U izvještaju je Komisija konstatovala da zbog niza nepravilnosti Zavod Pazarić treba vratiti 360.523 KM, a Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin 357.564 KM.
U resornom ministarstvu je za medije potvrđeno da je Sektor za pravne i finansijske poslove uputio pomenutim zavodima zahtjev za povrat novca.
Adis Ramić, direktor Zavoda Drin, kaže da je na poziciju v. d. direktora imenovan u oktobru 2018. i da je ubrzo dobio dopis u kojem se traži povrat sredstava.
“Radi se o sredstvima koja su dobijena odlukom Ministarstva za projekat koji nije realizovan. A nije realizovan zato što tada nisu bili riješeni imovinskopravni odnosi same lokacije i drugo što je stvarna potreba za realizaciju projekta deseterostruko veća od tražene cifre. Taj novac nije potrošen, stoji na računu. Mi smo nekoliko puta pokušali da zamolimo Ministarstvo i Vladu da nam se odobri prenamjena tih sredstava, jer smo u proteklih 6-7 mjeseci oko 200.000 KM investirali iz vlastitih sredstava za kapitalne projekte. Nije nam odobrena prenamjena. Insistira se na povratu sredstava i na zadnjem sastanku je rečeno da, ukoliko ne vratimo novac, nećemo imati mogućnost apliciranja za sljedeće projekte. Znači, mi to moramo vratiti”, rekao je Ramić.
Drin se mora širiti
Ako vrate novac, kaže on, a ne uspiju dobiti novac po drugim osnovama, na računu će imati 350.000 KM manje za koje su mogli izgraditi dvije kuće u kojim bi korisnici imali vrhunske uslove za život.
“Završili smo jedan projekat i predali Ministarstvu, čija je vrijednost oko 4,5 miliona KM. Radi se o smještaju po svim standardima za 120 ljudi, jer tu ljudi borave do kraja života. Radi se o tome da je glavna zgrada prekapacitirana, a u spavaonicama je bilo po 20 kreveta. Onda nam je 2004. bivše federalno Ministarstvo odbrane dodijelilo na korištenje kasarnu, preciznije tri barake. To se mora porušiti i izgraditi novi objekti. Mi smo kupili to zemljište, ali nam za realizaciju treba 4,5 miliona maraka”, zaključuje Ramić.