Jedite umjereno, vježbajte i bit ćete sretni u životu. Ili barem zadovoljniji nego što ste trenutačno.
Tako bi se ukratko mogli sažeti savjeti koje već desetljećima dijele gotovo svi, od laika do profesionalaca, a mantra je to koja je toliko ukorijenjena u moderno društvo da je već “pjevuše i ptice na granama”, piše Večernji list.
Jedite sve vrste namirnica
Jasno je da se unatoč tome mnogi od nas i dalje ne drže tih odrednica zdravog života, iako je, primjerice, i znanstveno dokazano da pretilost više od svih drugih faktora, uključujući pušenje, najviše ubrzava proces starenja. A iako se danas na internetu može pronaći na tisuće informacija o tome što je zdravo, a što nije, upravo da se ne bismo izgubili u moru tih informacija, Njemačko nutricionističko društvo (DGE) izdalo je vodič s deset zlatnih pravila koja će, ako ih se držite, pozitivno utjecati na to kako se osjećate u fizičkom, ali i u mentalnom smislu.
Prvo i osnovno je da ne budete isključivi kad je hrana u pitanju. Trebali biste jesti sve vrste namirnica, a nikada nije pametno iz prehrane potpuno izbaciti masti ili ugljikohidrate. Upravo na izbacivanju, odnosno drastičnom smanjivanju ugljikohidrata temelji se danas možda i najpopularnija dijeta na svijetu, tzv. keto-dijeta, kojom ćete u kratkom razdoblju postići dobre rezultate, ali isto tako i znatno naštetiti svom organizmu.
Naravno, nemojte pretjerivati s unosom namirnica bogatih ugljikohidratima (npr. krumpir, riža, tjestenina) pa je tako preporučeno da vam oni čine otprilike jednu četvrtinu tanjura, jedna trećina neka budu proteinima bogate namirnice poput mesa ili ribe, a ostatak popunite povrćem, koje biste trebali jesti uz svaki obrok. Dva puta dnevno pojedite i neko voće, idealno kao međuobrok, jer tako ćete znatno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Treća preporuka je da uvijek pokušate birati namirnice od žitarica s punim zrnom, bilo da je riječ o kruhu, tjestenini, žitaricama za doručak…
Namirnice od prerađenih ugljikohidrata (bijeli kruh, peciva, obična tjestenina) daju puno brži osjećaj sitosti, ali imaju kratkotrajno djelovanje te mogu povećati tjelesnu težinu. Njemački nutricionisti također preporučuju da ne konzumirate više od 600 grama mesa tjedno, prehranu nadopunjujte ribom, idealno dva puta tjedno, ali i mliječnim proizvodima jer će tako organizam iz svake od tih namirnica izvući maksimum. Kao što smo već spomenuli, nemojte izbacivati masti iz prehrane, pogotovo zato što one nezasićene pomažu smanjiti rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. U njih spadaju masti koje su tekuće na sobnoj temperaturi, poput biljnog i ribljeg ulja.
Fizička aktivnost – svaki dan
S druge strane, nešto praktički najgore što možete napraviti svom tijelu je konzumiranje hrane bogate transmastima koje se nalaze u pekarskim proizvodima, keksima i sličnim industrijskim slasticama. Kad smo kod slastica, DGE preporučuje da maksimalno smanjite unos šećera jer on ne sadrži praktički nikakve nutritivne vrijednosti i pun je praznih, beskorisnih kalorija. S druge strane, preporučuje se i da dnevno nikada ne konzumirate više od šest grama soli, koja izrazito podiže krvni tlak. Kad je u pitanju kuhanje namirnica, preporučljivo je da hranu ne “prekuhavate”, odnosno da je termički obrađujete onoliko koliko je minimalno potrebno. Posljednja dva savjeta krajnje su jednostavna – potpuno izbacite sokove koji izrazito povećavaju rizik da obolite od dijabetesa tipa 2 i pijte 1,5 do dvije litre vode dnevno. I na kraju, u fizičkoj aktivnosti, makar to bila i obična šetnja, provedite barem pola sata svaki dan.