Da li znate zašto zaboravljamo?

Znanstvenici se već dugi niz godina bave načinima na koje naš mozak pamti, kao i pitanjem zašto i kako zaboravljamo.

Stvari koje smo naučili nedavno su najteže za zapamtiti zato što i dalje nisu napravile korijene u umu. Mozak ima određeni prostor za pohranui treba da napravi mjesta za nove, korisne stvari. Da bi to uradio, treba da izbaci bespotrebne stvari, kao i misli koje se ne koriste tako često.

Veoma je uobičajeno da zaboravimo gdje smo ostavili nešto ili zadatak koji smo trebali uraditi. Većinu vremena se to dešava jer nismo previše obraćali pažnju.

Životni stil utječe na memoriju. Naprimjer, ishrana može da igra veliku ulogu. Ako su holesterol, krvni pritisak i šećer u krvi visoki, krvne arterije u mozgu mogu da se začepe i oštete, što može da utječe na memoriju i kogniciju.

Pored uobičajenog procesa, postoje određeni uslovi i uzroci koji dovode do pojačanog zaboravljanja. Oni mogu biti relativno lako riješeni, ukoliko osoba obrati pažnju.

Umor i manjak spavanja

Kada smo umorni i neispavani mnogo nam je teže da se prisjetimo nečega. Najviše su smanjene koncentracija i pažnja, a neispavanost također utiče i na promene raspoloženja i anksioznost, što sve doprinosi lošijem pamćenju i prisjećanju.

Lijekovi

Zaboravljanje može da bude nuspojava konzumiranja različitih vrsta lijekova. Tako recimo antidepresivi, sedativi ili lijekovi za povišen krvni pristisak mogu oslabiti pažnju i pamćenje i izazivati zbunjenost.

Alkohol

Konzumacija velikih količina alkohola dovodi do takozvanih “rupa” u sjećanju. Prilikom hronične upotrebe alkohola dolazi do mnogo češćeg zaboravljanja koje se dešava i kada osoba nije akutno pod uticajem alkohola. U slučaju hronične upotrebe može doći i do Korsakovljevog sindroma koji karakterišu praznine u sjećanju koje osoba popunjava izmišljenim sadržajima, čega nije u potpunosti svjesna.

Anksioznost i stres

U situacijama u kojima smo napeti, koncentracija je oslabljena i sva pažnja je usmjerena na izvor stresa ili anksioznosti. Zbog toga dolazi do teškoća da se nove informacije usvoje ili da se prizovu stare.

Depresija

Pored intenzivne tuge, bezvoljnosti i povlačenja u sebe, zaboravnost je također jedan od znakova depresije, odnosno, često je njena posljedica.

Zaboravljanje se pogoršava s godinama. Polako počinjemo da gubimo ćelije mozga u dvadesetima, te se neke hemikalije koje su potrebne ovim ćelijama smanjuju.

Vježbanje je veoma dobar izvor energije kako za tijelo, tako i za mozak. Promoviše cirkulaciju krvi kroz mozak. Pored vježbanja, dobar san je veoma bitan jer pomaže pri regulaciji memorije mozga.