Teme sastanka Džaferovića sa europskim komesarom Oliverom Várhelyijem

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Šefik Džaferović, putem telefonskog poziva, danas je razgovarao sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Várhelyijem.

Sagovornici su razmijenili informacije o situaciji prouzrokovanoj pandemijom koronavirusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Džaferović je informisao Várhelyija o aktuelnoj situaciji u našoj zemlji, te se zahvalio Evropskoj uniji za pomoć koja je pružena građanima BiH. Razgovorano je i o modalitetima za nastavak pomoći našoj zemlji, posebno u nabavci medicinske opreme i terapijskih lijekova kroz sistem javnih nabavki EU.

Program ekonomskog oporavka EU je bila jedna od tema razgovora. Oporavak podrazumijeva i pomoć ekonomiji Bosne i Hercegovine, naročito u oblastima infrastrukture i energetskog sektora.

Razgovarali su o migrantskoj krizi i načinu njenog rješavanja. Džaferović je podsjetio da su krizom pogođeni samo pojedini dijelovi Bosne i Hercegovine, u kojima Bošnjaci čine većinu. Zatražio je podršku Evropske unije u jačanju kapaciteta za zaštitu granice BiH, kako bi se smanjio priliv migranata, kao i da EU učini dodatne napore na svojim vanjskim granicama u odvraćanju od migracija.

Značajan dio razgovora posvećen je ubraznom provođenju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, kako bi naša zemlja što prije dobila kandidatski status.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Džaferović je informisao evropskog komesara o napretku, naročito kada je u pitanju dogovor o Mostaru, te o drugim aktivnostima koje se poduzimaju na ispunjavanju uvjeta Evropske komisije. Komesar Várhelyi pohvalio je napredak koji je postignut, te pružio punu podršku ubrzanom procesu ispunjavanja uvjeta.

Varhelyi je danas razgovarao i sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom kao i sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

Varhelyi je u svojoj objavi na Twitteru o razgovoru sa Dodikom naveo da je potcrtana važnost sklapanja ugovora sa Frontexom. A upravo tome se protivi Dodik iako bi to u velikoj mjeri suzbilo migrantsku krizu koja predstavlja najprije sigurnosni pa tek onda humanitarni problem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Oglas