Hidratizacija i imunitet: Koliko voda znači i koliko je trebamo piti

Često čujemo da nema života bez vode, a stručnjaci donose savjete koliko vode i vodom bogatih namirnica trebamo konzumirati.

Postoje određene namirnice koje mogu pomoći da smanjite svoje šanse za dehidraciju, a da bi tijelo moglo imati dovoljno tekućine za normalan rad, vodite računa o tome koliko pijete te šta, kažu stručnjaci.

U ljetnim vrućinama čujemo mnogo o tome “kako treba ostati hidratiziran”, ali kako tačno to učiniti? Je li to jednostavno kao uzimanje gutljaja vode kad smo žedni?

Pravilna hidratacija apsolutno je neophodna za zdravo tijelo. Ljudi trebaju vodu, kao i pravu ravnotežu elektrolita, za skoro svaki tjelesni proces, uključujući i imunitet, piše mbg.

Kako hidratacija utječe na imunitet

Dobra hidratacija je kritična za rad imunološkog sistema. Sluznica, poput one u ustima i nosu, prva je odbrana tijela protiv virusa. Ako postanu dehidrirani, ne mogu stvoriti vlažni premaz koji sprečava da se virusi i bakterije prilijepe na tkivo.

Hidratacija također igra dobro poznatu i bitnu ulogu u protoku limfnog sistema u tijelu, koji podržava proizvodnju i distribuciju antitijela i stanica imunološkog sistema.

Koliko zapravo trebamo piti?

Neki popularni savjeti sugeriraju da se pije 8 čaša vode dnevno. Međutim, svačije potrebe ovisit će o veličini, razini aktivnosti, prehrani i vremenskim prilikama.

Pretpostavljajući umjerenu klimu i umjerene aktivnosti, znanstvenici preporučuju 15 čaša tekućine za muškarce i 11 za žene. Preporučeni unos tekućine uključuje oko 20 posto tekućine iz hrane. Što se tiče pijenja, to iznosi oko 12 šolja dnevno za muškarce i nešto više od devet šolja za žene.

Ljudi bi trebali povećati unos tekućine u vrućem i vlažnom vremenu, na velikim nadmorskim visinama, kada su bolesni ili tokom bilo koje fizičke aktivnosti koja uzrokuje znojenje. U osnovi, svaki put kad tijelo prirodno izgubi više tekućine isparavanjem kože i disanjem, unos vode trebao bi se povećati. Trudnice ili dojilje također trebaju povećati svoj unos tekućine.

Voda kroz hranu

Osim vitamina, minerala, elektrolita i antioksidanata, mnogo voća i povrća bogato je vodom. Krastavci, celer, lisnato povrće, tikvice, dinje, bobice i karfiol mogu pomoći u održavanju hidratacije tijela.

Što je s mineralnom vodom?

Ona hidratizira, kao i obična voda, no čak i gazirana pića bez šećera mogu imati negativne učinke. Postoje dokazi da gazirani napitak može pogoršati žgaravicu i u velikim količinama može negativno utjecati na zubnu caklinu. Umjerene količine mineralne vode sasvim su u redu.

Šta su elektroliti i zašto su važni?

Elektroliti su minerali poput kalcija, natrija i magnezija koji nose električni naboj kad se otope u tjelesnim tekućinama. Ovaj mali električni naboj je ono što pomaže tijelu da regulira ravnotežu tekućine i pH. Također omogućuje pravilno funkcioniranje živčanog sistema i muskulature, uključujući srce. Ukratko, elektroliti su ključni.

Elektrolitski minerali mogu se naći u mnogim namirnicama i pićima, uključujući sljedeće:

  • Natrij i hlor: sol i slana hrana – samo pazite na količinu unosa
  • Kalij: banane, avokado i slatki krumpir
  • Magnezij: sjemenke i orasi
  • Kalcij: mliječni proizvodi i lisnato povrće