Primarijus objašnjava kada je potrebna ljekarska pomoć: Razlika u simptomima između koronavirusa i obične gripe

Koronavirus je poseban i specifičan te nas svakodnevno iznenađuje svojim širenjem među ljudima, načinom prenosa, simptomima, odnosno kliničkom slikom, kao i vrlo neizvjesnim ishodom.

Naime, simptomi su slični simptomima gripe, prehlade, pa i alergije, ali su nerijetko prisutni i simptomi koji nisu samo vezani za disajne puteve kao što je to kod gripa i alergije.

Prim. dr Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine iz JU Dom zdravlja Banja Luka pojasnio je razliku u sipmtomima i kada je neophodno potražiti ljekarsku pomoć.

Sličnost simptoma su svakako povišena temperatura i opšta slabost i kod gripa i kod infekcije korona virusom, kao i prisustvo kašlja, kratkog daha, dispneje, odnosno nedostatka vazduha, kao i glavobolje i bolova u mišićima. Dok kod alergija, pa i prehlada većina tih simptoma izostaje, i obično su bez povišene temperature uz kihanje, sekreciju iz nosa, kao i suzenje očiju te kod alergija i moguće teškoće sa disanjem”, kazao je dr Šukalo.

Način prenosa infekcija koronavirusom kao i kod gripa je uglavnom kapljični, znači udisanjem, kihanjem ili kašljanjem oboljele osobe. Zbog tog načina prenosa spadaju u grupu zaraznih bolesti.

Ono što uočavamo kod infekcija korona virusom je svakako i prenos kontaktnim putem, odnosno dodirom, putem ruku.

Iako epidemija gripe, kao i drugih virusnih kapljičnih infekcija može nastati u bilo koje doba godine, ipak dominatna je sezona gripe približavanjem zime i zimskog perioda. Gripa je akutna bolest sa kratkom inkubacijom“, pojasnio je.

Kod većine ljudi simptomi se povlače nakon 2-3 dana, a najduže nakon 7 dana. Kod infekcije korona virusom inkubacija je od 2 do 14 dana.

Klinička slika kod infekcije koronavirusom traje duže, može biti blaga, ali sa mogućim drugim simptomima osim simptoma koji su slični gripu i alergiji, kao što su gubitak osjeta mirisa i ukusa, stomačne tegobe, posebno u vidu proliva.

Teža klinička slika sa razvojem upale pluća, razvojem teškog akutnog respiratornog sindroma, otkazivanje organa i smrtnog ishoda je kao što uočavamo moguća kod infekcija koronavirusom i to vjerovatnije kod osoba sa umanjenim imunitetom, drugim oboljenjima te kod starijih osoba, mada kao što nam praksa i iskustvo pokazuju da ni tu nema pravila”, dodaje.

Liječenje

Nema posebnog lijeka za virusne infekcije kao što su grip pa tako i infekcija koronavirusom.

Preporučuje se mirovanje, unos dosta tečnosti te takozvana simptomatska terapija. Što se tiče liječenja infekcije korona virusom usklađeni su posebni protokoli liječenja koji se provode u bolničkim uslovima u skladu sa preporukama SZO, mada nema specifičnog lijeka za Covid-19″, kazao je dr Šukalo.

Osobe koje već imaju alergiju obično je prepoznaju i postupaju prema ranijim preporukama u prevenciji i liječenju. Naravno po potrebi se konsultuju sa ljekarom.

Prevencija

Najbolji lijek je prevencija, a najbolja prevencija je vakcina. Mada u nedostatku vakcine kao što je trenutno sa korona virusom svakako da se preporučuju druge preventivne mjere kao što su fizička udaljenost, odnosno rastojanje među ljudima na minimalno jedan metar, nošenje zaštitnih maski (bitno je je pravilno nošenje jer nerijetko uočavamo da ljudi nepravilno nose maske što gubi smisao prevencije) zatim naglasak dajemo na održavanju higijene odnosno pravilno pranje ruku vodom i sapunom, provjetravanje prostorija, kao i izbjegavanje okupljanja ljudi u većim grupama“, zaključio je prim. dr Mladen Šukalo.