Istraživači su otkrili da su niža razina empatije i suosjećanja, manje socijalnih kontakata, odsustvo supružnika ili partnera i veći poremećaji spavanja korelati usamljenosti tokom svih desetljeća života.
Znanstvenici tvrde da je usamljenost prevladavajući i ozbiljan javno zdravstveni problem koji utječe na zdravlje, dobrobit i dugovječnost, posebno s povećanim radom na daljinu, socijalnim udaljavanjem i karantenom. Čini se da utječe na neke dobne skupine lošije od drugih.
Dr. Vivek Murthy američki kirurg, usamljenost opisuje kao krizu. Rekao je da je to povezano sa smanjenjem životnog vijeka i većim rizikom od srčanih bolesti, demencije, depresije i tjeskobe.
Tim istraživača objavio je novo istraživanje o usamljenosti u “Journal of Clinical Psychiatry”.
Istraživači su otkrili da su niža razina empatije i suosjećanja, manje socijalnih kontakata, odsustvo supružnika ili partnera i veći poremećaji spavanja korelati usamljenosti tijekom svih desetljeća života.
Niža društvenost i veća anksioznost bili su povezani s usamljenosti u svim dobnim skupinama, osim onih u 60-ima. Još su otkrili da su razine usamljenosti u prosjeku bile najviše u 20-ima i 40-ima, a najniže u 60-ima.
Istraživanje smatra kako se ljudi u dvadesetima nose s velikim stresom i pritiskom dok pokušavaju uspostaviti karijeru i pronaći životnog partnera.
“Mnogi ljudi u ovom desetljeću neprestano se uspoređuju na društvenim mrežama i zabrinuti su koliko imaju lajkova i sljedbenika. Niža razina samoefikasnosti može dovesti do veće usamljenosti.
Ljudi u 40-ima počinju se suočavati s fizičkim izazovima i zdravstvenim problemima poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa“, rekla je Tanya Nguyen, prva autorica studije.
Prema istraživačima, čini se da suosjećanje smanjuje razinu usamljenosti u svim dobnim skupinama, vjerojatno omogućavajući pojedincima da opažaju i tumače tuđe osjećaje zajedno s ponašanjem, a time i povećavaju vlastitu socijalnu samoefikasnost i društvenost.
Što se tiče usamljenosti, bitna je kvaliteta vaših veza s ljudima. Tehnologija ponekad može biti kvalitetna veza, a ponekad je može umanjiti. Tekstualni razgovor razlikuju se od osobnog ili telefonskog kada možete čuti nečiji glas i razumjeti njihov ton, osjećaje i namjere.
Preporučuje se održavanje kontakata s ljudima u vašem životu, kako preko društvenih mreža tako i uživo. Ono što biste trebali napraviti je osigurati da provedete obiteljsku večeru ili ručak bez tehnologije. Ona polako ali sigurno zatvara vrata usamljenosti.
Bilo da se radi o pomaganju kolegi na poslu ili volontiranju nekoj u zajednici. U tom trenutku ne samo da uspostavljamo vezu s drugom osobom, već se podsjećamo da imamo vrijednost.
Kad god se borimo s problemom koji ne možemo podijeliti, to nas dodatno izolira, a to je zaista uobičajeno među ljudima na radnom mjestu, piše 24 sata.